U zemlji bogatoj prirodnim izvorima vode, suočavamo se s neobičnom situacijom. Unatoč značajnim vodnim resursima, BiH i dalje sve više uvozi vodu i bezalkoholna pića iz drugih zemalja.

Zašto Bosna i Hercegovina, s izvorima vode na kojima bi joj mnoge druge zemlje pozavidjele, ne koristi te izvore i umjesto toga ovisi o uvozu?

Nedostatak političke volje, slabosti proizvodnog sektora ili nedovoljna svijest o vrijednosti domaćeg bogatstva mogu biti neki od uzroka ovakvog stanja.

Rast uvoza
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Klix.ba kažu da je u prvih šest mjeseci uvoz vode, sokova i bezalkoholnih pića, u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, veći za 16,9 posto.

“U prvih šest mjeseci 2023. godine BiH je uvezla vodu, sokove i bezalkoholna pića u vrijednosti od 80.043.144 KM, što je povećanje od 16,9 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, kada je ove robe uvezeno u vrijednosti od 68.489.664 KM. KM.

Kada gledamo količinski uvoz, u prvih šest mjeseci 2023. godine uvezeno je 76,4 milijuna litara, odnosno za 3,9 milijuna litara više nego u istom razdoblju 2022. godine, što je povećanje od 5,4 posto.”, rekli su nam iz vanjskotrgovinska komora.

Dodaju da je izvoz navedenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine također veći za 10,9 posto, u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, no gledajući količinski izvoz, bilježi se pad od 8,6 posto.

“Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 22.568.668 KM, što je za 10,9 posto više od izvoza u istom razdoblju prošle 2022. godine, kada je izvezeno 20.342.117 KM. Međutim, kada “promatramo li izvoz količinski, bilježimo pad od 8,6 posto, pa možemo zaključiti da je količinska robna razmjena manja i da se radi samo o povećanju jedinične vrijednosti izvoza”, naveli su.

Pojašnjavajući ovu problematiku, stanje na tržištu i mogućnosti koje naša zemlja ima, Vanjskotrgovinska komora navodi da je BiH potpisnica CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, te da slobodno tržište i marketing daju prednost uvoznoj vodi i bezalkoholnim pićima.

“BiH je potpisnica CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji, između ostalog, reguliraju trgovinske odnose zemalja regije i EU te doprinose liberalizaciji trgovine. slobodno tržište, kontinuirani marketing uz promidžbu i distribucijski kanali daju prednost vodi i bezalkoholnim pićima.

Međutim, ako potrošači konačno shvate da kupnjom domaće vode pomažu sebi, te da vjerojatno konzumiraju kvalitetniju vodu, možda možemo smanjiti prekomjerne i nepotrebnog uvoza”, naglasili su.

Kontrola kvalitete
Na kraju poručuju kako se taj jaz može smanjiti samo većom zaštitom domaće proizvodnje, u smislu bolje kontrole kvalitete pri uvozu robe iz susjednih zemalja, pojačanih marketinških kampanja domaćih robnih marki i intenzivnije kupovine domaćih proizvoda.

Država se značajno oslanja na uvoz, umjesto da koristi vlastite resurse i potiče domaću proizvodnju, što stvara niz problema, ponajviše na gospodarskoj razini.

Zato je važno uključiti i uključiti vlade, poslovni sektor, a u konačnici i potrošače, jer samo na taj način Bosna i Hercegovina može ići ka prosperitetnijoj i strateški planiranoj budućnosti.