Zabrane izvoza koje stižu iz zemalja regije i članica Europske unije mogu značajno pogoditi Crnu Goru koja je ovisna o uvozu, posebno prehrambrenih, medicinskih i farmaceutskih proizvode, za koje je lani potrošeno gotovo 600 milijuna eura.

Srbija, najznačajniji trgovinski partner Crne Gore, zabranila je izvoz prehrambrenih i medicinskih proizvoda odnosno sredstava za higijenu na 30 dana, to je uradili i Hrvatska, a ograničenje izvoza osnovnih i deficitarnih namirnica i medicinskih sredstava vrijedi i za zemlje EU, pišu Vijesti.

Iz vlade Srbije najavili su mogućnost ukidanja zabrane izvoza osnovnih životnih namirnica u Crnu Gori, a nekoliko kamiona s hranom ušlo je u Crnu Goru. S mnogim zemljama otežan je prijelaz granica, a time i nabava robe.

Tonino Picula, izvjestitelj za Zapadni Balkan, pozvao je Europsku komisiju da mjere ograničenja i zabrane izvoza ne primijeni na zemlje regije.

“Uz puno razumijevanje potrebe svih zemalja da prvo pomognu svojim građanima, vjerujem da zatvaranje tržišta i ekonomija te blokiranje resursa i avansno plaćene robe nisu izraz solidarnosti, niti europskih vrijednosti“, rekao je crnogorski premijer Duško Marković.

Traže alternativna tržišta

“Zbog zaustavljenog prometa sa Srbijom, mi smo se usmjerili na alternativna tržišta, opskrba se obavlja bez prekida i to ne utječe na ponudu u našim trgovinama”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Olivera Lakonić iz kompanije Voli, najvećeg trgovačkog lanca u Crnoj Gori.

Iz crnogorske Privredne komore ističu da su domaći poduzetnicii zabrinuti zbog zatvaranja granica, kako zbog opskrbe proizvodima koje uvoze, tako i zbog nemogućnosti osiguranjaa sirovina i rezervnih dijelova za vlastitu proizvodnju.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže za RSE da kratkoročno, u tromjesečnom razdoblju, ne treba očekivati nestašice i probleme u opskrbi hranom na crnogorskom tržištu. “Znajući poslovni proces i prirodu trgovine, potpuno je jasno da veliki opskrbljivači moraju imati značajnu količinu robe na zalihama. Upravo zbog toga u prvom razdoblju ne bi se trebale osjetiti bilo kakve posljedice po opskrbu”, ističe Kostić.

Kostić navodi da bi nakon odluke Srbije da zabrani izvoz hrane, crnogorski državni organi trebali već sada tražiti nove kanale i partnere za uvoz hrane iz regije i Europske unije. Brine ga što crnogorski građani u strahu od koronavirusa ovih dana gomilaju zalihe hrane.

“Najgori scenario za građane Crne Gore bio bi kada bi smo svi odjednom otišli u nabavu, pokupovali sve i napravili zalihe. To bi bilo nešto što bi bilo u korist naše štete i to bi moguće bio jedan od okidača za krizu u opskrbi i nabavi”, kaže Kostić.

Crna Gora je, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, najveće količine hrane uvozi upravo iz Srbije i to 36 posto od ukupnih 475 milijuna. S daleko manjim udjelima u uvozu slijede Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Njemačka, sa po oko sedam posto, a zatim Italija i Španjolska sa po oko četiri posto.

Proizvodnja žitarica u Crnoj Gori je na niskoj razini, a postojeći mlinovi za proizvodnju brašna uvoze gotovo sve sirovine. Prema podacima Monstata, prošle je godine uvezeno žitarica i proizvoda od njih u vrijednosti 70 milijuna eura, od čega je

ak 64 posto ukupne količine uvezeno iz Srbije, za 44 milijuna eura. Sljedeći najveći izvoznici tih proizvoda u Crnu Goru su Italija sa 5,8 milijuna eura vrijednosti uvoza, a zatim slijede BiH sa 4,2 milijuna eura, Bugarska sa 2,8 milijuna eura, Hrvatska sa 1,84 milijuna eura.

Upravo je brašno bilo jedno od najčešćih proizvoda koji su kupovani u većim količinama proteklih dana. Iz trgovačkog lanca Voli ponovno su pozvali građane da racionalno kupuju i da ne stvaraju zalihe, poručujući da svih proizvoda ima dovoljno, ali da može biti problema ako se nastavi kupovina u prevelikim količinama.

Da se ne stvaraju zalihe od početka krize pozivaju i iz crnogorske vlade. Nakon zabrane izvoza iz Srbije, iz vlade je najavljeno da traže alternativne mogućnosti nabavke deficitarnih proizvoda.

Iz trgovačkih lanaca su objasnili da će i za to trebati vremena zbog administrativnih procedura i otežanih prometnih veza.

Kod uvoza živih životinja, namjenjenih crnogorskim prerađivačima mesa, postoji velika uvozna ovisnost o Srbiji. Za uvoz živih životinja lani je potrošeno 27 milijuna eura, od čega se čak 22,6 milijuna ili 83 posto odnosi na Srbiju. Nakon nje slijedi Hrvatska sa 3,6 milijuna eura i BiH sa 325.000 eura.

Za voće i povrće 76 mil. eura

Kod ostalih skupina namirnica ne postoji velika uvozna ovisnost o jednoj državi. Na uvoz mesa i mesnih prerađevina lani je potrošeno 111 milijuna eura, od čega 23,4 milijuna na robu iz Srbije, a po 16 milijuna na proizvode iz Njemačke i Nizozemske.

Uvoz voća i povrće lani je vrijedio 76 milijuna eura, od čega iz Srbije za 21 milijun, Albaniju 6,6 milijuna eura i Ekvador 5,9 milijuna eura. Za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja lani je potrošeno 54,8 milijuna eura, od čega je BiH dobila 18,8 milijuna, Srbija 18 milijuna, a Njemačka 7,8 milijuna eura.

Uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda lani je vrijedio 107 milijuna eura i on je bolje raspoređen nego uvoz hrane. Najviše medicinske opreme Crna Gora uvozi iz Njemačke, za 21,8 milijuna eura.

Njemačka je prošlog tjedna zabranila izvoz tih proizvoda i zaustavila i dogovorenu prodaju za Austriju i Švicarsku. Nakon Njemačke, najveći izvozni udio tih proizvoda u Crnoj Gori imaju Švicarska sa 14,2 milijuna eura i Srbija sa 13,9 milijuna, što čini po oko sedam posto ukupnog uvoza.

Među pet najvećih prodavača medicinskih sredstava partnerima u Crnoj Gori su i Nizozemska sa 7,6 milijuna eura i Velika Britanija sa 5,5 milijuna eura.

U BiH bi nakon zatvaranja granica moglo doći do nestašice namirnica

Ako Europska unija i susjedne zemlje zatvore granice i zaustave izvoz hrane, odnosno osnovnih prehrambenih namirnica kako bi ih sačuvali za svoje stanovništvo, postoji mogućnost da u BiH dođe do nestanka robe, upozoravaju poljoprivrednici. Ističu da će poljoprivreda, koja je i prije ovoga u BiH bila na koljenima, sada pretrpjeti dodatne udarce.Poljoprivrednici iz Federacije BiH i RS kažu kako strahuju da će pandemija prouzrokovati i teškoće s izvozom mesa, ali da se transport unutar BiH odvija nesmetano, uz određena pravila kada je u pitanju dezinfekcija vozila. S druge strane, otežan je dolazak robe iz inozemsta u BiH.