Unatoč velikim gubicima zračnih luka u Federaciji BiH zbog pandemije koronavirusa, i neizvjesnom oporavku zračnog prometa, vlast Federacije ubrzano radi na izgradnji još jednog aerodroma. Fadil Novalić, premijer FBiH, posjetio je ovog tjedna Unsko-sanski kanton (USK), gdje je s Mustafom Ružnićem, premijerom USK-a, razgovarao o izgradnji aerodroma u Bihaću.

Ta zračna luka počela se graditi prije nekoliko godina, a najveći dio sredstava izdvojen je iz proračuna Federacije BiH.

“U ovaj projekt dosad smo uložili 13 milijuna maraka (oko 6,6 milijuna eura) i imamo određene rezultate. Međutim, neke procjene govore da će ukupna vrijednost projekta biti oko 65 milijuna eura, što je dvostruko više u odnosu na prvobitne projekcije”, rekao je Novalić.

On je dodao da je riječ o vrlo skupom i zahtjevnom projektu, čija realizacija nije moguća bez sinergije svih razina vlasti i institucija.

“Dogovorili smo se da svi zajedno podijelimo zadatke, grad Bihać, kantonalna i federalna razina, te da sagledamo koji je realni format ovoga projekta. Izgradili smo dio piste, dobili dozvole i odobrenja i sada moramo razmišljati kako osigurati ukupnu financijsku konstrukciju projekta”, objasnio je premijer FBiH.

Prema njegovim riječima, sazrelo je vrijeme da se možda pokuša pronaći koncesijski model ili privatni ulagač kako bi se aerodrom izgradio u najkraćem mogućem roku.

Podrška razvoju turizma

Mustafa Ružnić rekao je da projekt aerodroma ima veliku važnost kada je riječ o povezivanju USK-a s ostatkom države, te da može postati motor razvoja Bihaća i cijelog kantona.

On smatra da će zračna luka znatno pridonijeti razvoju turizma i povećati broj posjetitelja Nacionalnom parku Una te drugim turističkim destinacijama u tom kraju. Vlada Federacije BiH u studenome je, u sklopu pomoći za četiri zračne luke, Aerodromu Bihać dodijelila 500.000 KM (oko 255.000 eura) za nastavak izgradnje, odnosno za nastavak otkupa zemljišta koje se nalazi u vlasništvu grada Bihaća.

Za financijsku pomoć u vrijeme pandemije Covida-19 za četiri aerodroma vlada Federacije BiH izdvojila je ukupno 6,000.000 KM (nešto više od 3 milijuna eura) .

Za Međunarodni aerodrom Sarajevo izdvojeno je 3,5 milijuna KM, od čega je 200.000 KM namijenjeno održavanju i poboljšanju likvidnosti i troškovima poslovanja, a 3,3 mil. KM za provođenje projekta modernizacije i dogradnje terminala B.

Od milijun KM dodijeljenih Međunarodnom aerodrom Tuzla, 200.000 KM predviđeno je za provođenje modernizacije i dogradnju terminala B, vanjsko uređenje carinskoga skladišta i kupovinu zemljišta i šume za završetak projekta.

Preostalih 800.000 KM namijenjeno je održavanju likvidnosti i troškovima poslovanja. Zračna luka Mostar također je dobila milijun maraka za isplatu plaća, uključujući doprinose i poreze, za troškove poslovanja, te plaćanje naknada za provođenje stručnog nadzora aerodromskih operatora i odobravanje projekata od strane regulatora.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) izvijestila je da su aerodromi u BiH od siječnja do kraja kolovoza ove godine zabilježili pad putničkog prometa od 71 posto. Nešto manje od 400.000 putnika prošlo je kroz BiH aerodrome u prvih osam mjeseci 2020., u usporedbi s više od 1,3 milijuna u prvih osam mjeseci 2019. godine.

Aerodrom u Sarajevu između siječnja i rujna 2020. zabilježio je 78 posto manje putnika u odnosu na isto razdoblje lani. Prošla godina bila je najbolja, najviše zahvaljujući pokretanju zrakoplovne kompanije FlyBosnia, koja je imala bazu na tom aerodromu, ali je kasnije prestala s letovima.

Ipak, u Federaciji BiH najteže je pogođen aerodrom u Mostaru, a pad broja putnika iznosio je čak 96 posto. Ta zračna luka je na putu da zabilježi manje od 1000 putnika u cijeloj 2020. godini.

Mjesecima bez putnika

To je veliki pad u usporedbi s prošlogodišnjih 33.000 putnika. Mostarski aerodrom nije imao niti jednog putnika od travnja do srpnja ove godine, dok je u kolovozu bilo samo 76 putnika.

Taj aerodrom nema osiguran niti jedan redovni putnički prijevoz za cijelu zimu, tako da će se nastaviti gomilanje gubitaka.

S druge strane, Aerodrom Tuzla prošao je puno bolje jer je zabilježio pad od “samo” 59 posto. Ta zračna luka je od siječnja do kolovoza imala 190.000 putnika, dok je u cijeloj je 2019. godini usluženo nešto manje od 600.000 putnika.