Tri kupca zainteresirana su za imovinu sarajevske Hidrogradnje. Potvrdio je to za Nezavisne novine Zijad Fazlagić, stečajni upravitelj kompanije čiji je dvotrećinski vlasnik vlada Federacije BiH.
Ovih dana ponovno je upućen javni poziv za prodaju imovine Hidrogradnje. Raniji pokušaji prodaje bili su bezuspješni jer nije bilo zainteresiranih kupaca.
“Sada je riječ o kupcima koji poznaju Hidrogradnju. Jedno pismo namjere stiglo je od grupe Libijaca koji su osnovali kompanije u zapadnoj Europi. Tu je i jedna turska tvrtka, koja Hidrogradnju također poznaje iz ranijih kooperantskih odnosa, a u igri je i Link Group iz Australije, koji je i ranije bio tu”, kaže Fazlagić. Nakon prvobitne cijene od od 96,1 mil. KM (oko 49 mil. eura), sada ona iznosi 87 mil. KM (oko 44,8 mil. eura). Fazlagić dodaje da Odbor vjerovnika usvaja odluku o cijeni imovine i da je smanjena za 10% kako bi dobili kupca.
“Pokušali smo kupce zainteresirati preko BiH diplomatskih predstavništava, agencija za promet nekretnina i Državne agencije za promociju investicija. Također, pripremio sam analizu o tome što se može uraditi na adaptaciji poslovnih prostora i stanova, što se može dobiti iz kamenoloma i iz libijskih ugovora”, objasnio je Fazlagić. Na prodaju je ponuđena sva imovina Hidrogradnje, osim dijela vrijednog oko 3 mil, KM, čiji je status sporan. Među njima su imanje u Mostaru, poslovni prostori i garaže u objektu Alfa u Sarajevu, hotel Čavljak i zemljište u Vitkovcu.
Fazlagić dodaje da je vlada FBiH odvojila 2,4 mil. KM da 115 radnika Hidrogradnje ode u mirovinu. ”Radnici Hidrogradnje nekoliko godina nemaju primanja, duguje im se mnogo, dovedeni su u vrlo težak položaj. Prodajom bi riješili minimalne mirovine za radnike koji su na to stekli pravo i da se svim ljudima uplati staž, a među njima i onima koji su ranije umirovljeni, da bi imali veću mirovinu”, dodaje Fazlagić.
Ured za reviziju FBiH nedavno je negativno ocijenio financijsko poslovanje Hidrogradnje za prošlu godinu. U svom izvještaju revizori su utvrdili da istječe rok od devet mjeseci kada je riječ o stečajnom postupku. Kompanija je u vrijeme bivše Jugoslavije gradila velike infrastrukturne objekte, autoceste i mostove te poslovala u mnogim zemljama u Europi, Aziji i Africi. Prije rata u BiH zapošljavala je 5000 radnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu