Cijena prirodnog plina, koju je ruski Gazprom ponudio Bosni i Hercegovini za sljedeće tri mjeseca, bit će veća za 21,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022., prenosi Radio Slobodna Evropa.

“Imamo najbolju cijenu, zajedno sa Srbijom. Cijena plina je u odnosu na siječanj prošle godine povećana za 109,8 posto. Mi kao opskrbljivač imamo formulu koja je vezana samo za naftu i naftne derivate. Za europsko tržište primjenjuje se druga formula koju smo mi odbili”, rekla je Bisera Hadžialjević, direktorica kompanije Energoinvest, koja je i uvoznik plina.

Skladište ostalo u planovima
Prema njenim riječima, opskrba plinom odvija se uredno. “Kolege dnevno komuniciraju s Gazpromom i nemamo nikakvih problema. Vlade Federacije BiH i Kantona Sarajevo imale su subvencije za plin. Mi smo se obratili vladi Federacije BiH sa zahtjevom za korekciju cijena za iduće tromjesečje”, dodala je direktorica Energoinvesta.

Iz te kompanije kažu da su i 2008., 2012., 2013. i 2014. imali slične cijene te da “ovo nije povećanje koje iskače iz nekih normalnih okolnosti i da su relativno zadovoljni s cijenom koju su dobili od 1. travnja”.

BiH više od 50 posto prirodnog plina uvozi iz Rusije, i to putem Turskog toka, plinovoda s kapacitetom od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora prema Zapadnom Balkanu i Europi.

Plin zatim preko Bugarske i Srbije stiže do jedinog ulaznog terminala u BiH, u mjestu Šepak pokraj Zvornika. No Bosna i Hercegovina nema podzemno skladište plina, što znači da opskrba potrošača postaje ugrožena u slučaju prestanka transporta iz Rusije.

Ideja o izgradnji podzemnog skladišta plina na području BiH pojavila se 80-ih godina prošlog stoljeća, kada su obavljena preliminarna istraživanja. Kao rezultat istraživanja 1988. godine nastalo je “Studijsko istraživanje tehno – ekonomske opravdanosti izgradnje podzemnog skladišta plina na području ležišta soli Tušanj i Tetima”, kojim je potvrđena opravdanost ideje izgradnje podzemnog skladišta u tuzlanskom rudniku soli. Realizacija tog projekta prekinuta je početkom rata u BiH.

Na temelju tih aktivnosti kompanija BH-Gas financirala je izradu studije predizvodljivosti podzemnog skladišta prirodnog plina u rudniku soli Tetima – Tuzla, koju je pripremio Rudarski institut Tuzla 2001. godine, a u kojoj su posebno detaljno obrađene rudarsko-geološke karakteristike relevantne za izgradnju podzemnog skladišta plina u rudniku soli.

Skladištenje plina u rudniku soli Tetima uvršteno je u Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH iz 2008., kao i u Strategiju razvoja Federacije BiH od 2010. do 2020. godine.

Jednoglasno odbijanje
Na sjednici Kolegija gradonačelnika Tuzle, 23. veljače 2016. godine razmatran je Prijedlog Rezolucije o odbijanju skladištenja prirodnog plina u iskorištenim bušotinama soli na području grada Tuzla.

Tom prigodom Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle izjavio je: “BiH treba koristiti vlastite resurse ugljena, a ne uvoziti i skladišti uvezeni plin. Elektroprivreda BiH treba realizirati projekt toplifikacije Kaknja, Sarajeva, Visokog i Breze parom iz TE Kakanj, što je sigurnije, kvalitetnije i jeftinije od grijanja na plin, i što će stabilizirati rudnike”

Gradsko vijeće Tuzla 25. veljače 2016. godine jednoglasno je usvojilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog plina u iskorištenim bušotinama soli na području grada Tuzle, i to se do danas nije promijenilo.