Da bi se potaknuo regionalni razvoj vlada Srbije izdvojila je 2,8 milijuna eura za pomoć nerazvijenim općinama, ali to nije dovoljno, ocjenjuju u mnogima od 44 takve općine.

S druge strane, vlada Srbije uplatit će Gradu Beogradu 2 milijuna eura iz tekućih proračunskih pričuva, piše Radio Slobodna Europa. Taj novac bit će iskorišten za obnovu pročelja u Beogradu.

Za gradiće poput Crne Trave, jedne od nerazvijenih općina, a to su one koje imaju razvijenost ispod 60 posto u odnosu na prosječnu razvijenost općina u Srbiji, to je apsurdno. U Crnoj Travi živi oko 1500 stanovnika, uglavnom starijih osoba. Jedina tvornica je dio tekstilne industrije Yumco iz Vranja u kojoj je zaposleno oko 30 radnika.

“Uvijek se natječemo na svim projektima vlade Srbije kako bi završili kanalizacijsku mrežu”, kaže kaže Slavoljub Blagojević, predsjednik Općine.

Prema njegovim riječima, moraju se stvoriti uvjeti da se ljudi ne iseljavaju i da se neki vrate. “Trebamo osigurati radna mjesta, stambeni prostor i na taj način možemo sačuvati mlade i škole“ ističe Blagojević.

Koriste i proračunske pričuve

Manjak novca problem je i za Općinu Tutin. Salih Hot, predsjednik Općine, kaže da će se Tutin natjecati i za program novog Ureda ministra zaduženog za unaprjeđenje razvoja nedovoljno razvijenih općina.

Ipak, on ocjenjuje da su sredstva u tom programu nedovoljna za realizaciju ozbiljnijih projekata. Tutin je jedna od 19 općina koje spadaju u tzv. devastirana područja čiji je stupanj razvoja manji od 50 posto u odnosu na prosječnu razvijenost općina u Srbiji.

Izdvajanje za lokalne samouprave preko novog programa nije jedini način financiranja gradova i općina u Srbiji. Nerijetko se koriste i proračunske pričuve, ali kriterij za takvu pomoć nije stupanj razvijenosti već o tim izdvajanjima odlučuje izravno vlada Srbije.

Mladen Jovanović, iz nevladine udruge iz Niša Nacionalna koalicija za decentralizaciju, ističe da natječaji ne smiju biti osnovni sustavni način pomoći.

“To je dobro kao dopunska mjera ozbiljnom sustavu koja bi pridonijela ravnomjernom regionalnom razvoju, ali mi takav sustav nemamo“, kaže Jovanović.

Kako objašnjava, u slučaju da sve nerazvijene općine dobiju pomoć, jedna općina može računati na prosječan projekt od 60.000 eura što je dovoljno samo za socijalni servis koji se može financirati godinu dana.

I Aleksandar Popov, iz novosadske udruge Centar za regionalizam, kaže da je novi program samo način da se zakrpaju rupe.

Podjela na pet regija

Bit problema sugovornici Radija Slobodna Europa vide u smanjivanju prihoda lokalnih samouprava od 2007. do 2018. godine, kao i u kršenju Zakona o regionalnom razvoju iz 2009. godine, te u teritorijalnoj organizaciji središnje Srbije koja sada umjesto četiri ima dvije regije.

Zakonom o regionalnom razvoju iz 2009. godine Srbija je podeljena na pet regija i uređene su mjere regionalnog razvoja, poticaji i načini financiranja regionalnog razvoja.

Osiguranje izvornih prihoda lokalnim samoupravama, navodi Mladen Jovanović, jedan je od načina decentralizacije i poboljšanja položaja nerazvijenih općina.

“Od 10 dinara mojih poreza jedan dinar ostaje mojoj lokalnoj samoupravi, a devet ide u središnju blagajnu. Taj je odnos u Europi posve drukčiji i dok ne dođemo do toga da barem tri ili četiri dinara ostanu lokalnim sredinama ne možemo očekivati napredak“, zaključuje Jovanović.