Vjerski turizam u Međugorju, pokrenut nakon navodnog Gospe 1981. godine, donio je promet veći od jedanaest milijardi eura, a samo tom hercegovačkom gradiću zaradio je oko tri milijarde eura, dok je tamošnja crkva zaradila 290 milijuna eura od hodočasnika.

Do ovih podataka došao je 75-godišnji Vencel Čuljak koji je nedavno na Fakultetu društvenih znanosti u Međugorju obranio doktorsku disertaciju pod naslovom “Fenomen Međugorja kao svjetskog brenda i top destinacije vjerskog turizma”, prenose Nezavisne novine.

Isplativa djelatnost

Čuljak, koji živi i radi u Osijeku, za potrebe svoje disertacije proveo je istraživanje i došao do podataka koliko je vjerski turizam zapravo isplativa djelatnost, a u slučaju Međugorja ne pati od prijepora je li trebala biti službeno priznata kao marijansko svetište.

Prema prikupljenim podacima, od 1981. do kraja 2013. Međugorje je posjetilo 28 milijuna hodočasnika i turista, od čega 21 milijun stranaca. Svake godine Međugorje ostvari 90 milijuna eura ukupnog prihoda i 1,9 milijuna noćenja.

Prema tom izračunu, ukupni prihod Međugorja u posljednja tri desetljeća bio je 2,85 milijardi eura, a smještajni kapaciteti ostvarili su 65 milijuna noćenja. Dobro su zaradili i oni koji voze turiste u Međugorje, jer se procjenjuje da su za putne troškove izdvojili čak 8,5 milijardi eura.

U 32 godine Crkva u Međugorju ostvarila je ukupan prihod od 290 milijuna eura bez donacija.

Čuljkova doktorska disertacija donosi procjenu kako prosječni turist-hodočasnik dnevno u Međugorju potroši 43 eura, ali Bosna i Hercegovina od toga nije posebno profitirala. Čak 68 posto prometa u Međugorju, prema analizi, završilo je u džepovima neregistriranih pružatelja ugostiteljskih usluga.

Također je procijenjeno da Međugorje, koje ima 4.600 stanovnika, trenutno ima 18.500 kreveta. Pretpostavlja se da je u ovom gradiću zaposleno oko 1500 ljudi, ali gotovo 60 posto njih radi “na crno”, odnosno bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Da je Međugorje carstvo “sive ekonomije” govori i podatak da se samo na osnovi boravišne pristojbe godišnje može zaraditi 600 tisuća eura, a službeno se zaradi tek 73 tisuće konvertibilnih maraka.

Pravna država u Međugorju zakazala je i u urbanističkom smislu, pa je čak 57 posto novoizgrađenih objekata namijenjenih turizmu izgrađeno bez potrebnih dozvola i suglasnosti, pokazalo je istraživanje.

Analizirajući prikupljene podatke, Čuljak je sugerirao da je u Međugorju zapravo na djelu ekonomski kaos koji širom otvara vrata kriminalu i korupciji, jer je situacija izmakla kontroli općinskih i vlasti na kantonalnoj ili entitetskoj razini.

Legalizacija kao proces

No, Ivo Jerkić, bivši načelnik općine Čitluk, kojoj pripada i Međugorje, tvrdi drugačije. Jerkić je potvrdio da problema u Međugorju ima, ali ističe da je to naslijeđe iz prošlosti te da su općinske vlasti u Međugorju tijekom njegova mandata poduzele brojne korake kako bi otklonile nepravilnosti.

“U posljednje tri godine izdali smo više od 330 radnih dozvola, a u istom razdoblju u Čitluku su registrirana 982 nova radna mjesta, od čega je najveći broj legalizacija rada na crno”, kaže Jerkić.