Tvrtka “Energokul”, iza koje stoje domaći investitori, planira na planini Vlašić izgraditi mega projekt, vjetroelektranu sa čak 34 agregata (stupa) snage 200 MW.

Trenutno je u fazi javnog uvida u zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za ovaj projekt u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Jedan od najvećih
Riječ je o vjetroelektrani koja će se graditi na lokacijama Ranča – Dobretići – Vitovlje malo, u općinama Travnik, Jajce i Dobretići, piše BiznisInfo.ba.

Spomenuta snaga od 200 MW i kapacitet od čak 34 agregata ono je što izdvaja ovaj projekt i učinit će ga jednim od najvećih u Bosni i Hercegovini. Usporedbe radi, vjetroelektrana Vlašić koju Elektroprivreda BiH planira graditi na obližnjoj lokaciji, na istoimenoj planini, čak je četiri puta manja i imat će snagu od 50 MW.

Investitor “Energokul” d.o.o. Travnik ima Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje vjetroelektrane. Prema ugovoru, projekt bi trebao biti gotov do 1. listopada 2027. godine. Osnivači firme “Energokul” su Slavko Gudelj i Fadil Sjedić.

Vjetroelektrana “Energokul” gradit će se u dvije faze (prva faza do 140 MW, druga do 60 MW). U sklopu projekta planirana je izgradnja ukupno 34 proizvodne jedinice – vjetroagregata nazivne jedinične snage do 6,0 MW, pristupnih cesta, manipulativnih platformi za montažu vjetroagregata te podzemnog internog srednjenaponskog 35 kV i DTK. mreže, trafostanica TS 220/35 kV sa priključkom na 220 kV HE dalekovod Jajce 2 – Prijedor.

Vjetroturbine se postavljaju na nadmorskoj visini od 1000 m.n.v. do 1467 m.n.v. Svaka od 34 vjetroturbine je autonomna proizvodna jedinica koja pretvara kinetičku energiju vjetra u mehaničku energiju za pogon električnog generatora.

Vjetroturbina se sastoji od gondole s ugrađenom opremom, koja je pričvršćena na vrhu trodijelnog stožastog stupa visine 102,5 m, i rotora s lopaticama promjera 155 m postavljenog na gondolu vjetroagregata. turbina.

No, iako u BiH stotine manjih i većih solarnih i vjetroelektrana proizvodi električnu energiju za potrebe svojih vlasnika, dostupne informacije govore da je još veći broj završenih objekata koji bi proizvodili električnu energiju iz sunca ili vjetra čeka priključak na mrežu.

Problem prijenosa
Naime, prijenosna i distributivna mreža u BiH nemaju dovoljan kapacitet da prime svu električnu energiju koju proizvode potrošači ili kupci jer se radi o tisućama megavata.

“Naša prijenosna mreža je izvrsna i povezana s prijenosnim mrežama drugih zemalja, ali je i ograničena zbog velikog broja priključaka objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za koje sada imamo zahtjeve, a radi se o tisućama megavata, trebale bi nam nove trafostanice koje koštaju i do 7 milijuna KM, ali mi taj novac nemamo.

Sredstva kojima raspolažemo isključivo su namijenjena za održavanje prijenosne mreže, a ako je riječ o 300 milijuna KM kojima sada raspolažemo – to je novac namijenjen za konkretne projekte koje iz raznih razloga nismo uspjeli završiti proteklih godina”, pojasnio je Igor Đokić iz Elektroprijenosa BiH.