Američka carina na uvoz aluminijskog lima iz Srbije iznosit će 25,84 posto umjesto 11,67 posto koliko je bilo predviđeno preliminarnom odlukom iz listopada prošle godine.

To će znatno pogoditi jedinog srpskog izvoznika Impol Seval, valjaonicu aluminija iz Užica, koji plasira legure tog metala na tržište SAD-a, piše Politika.

Ta odluka nove američke administracije nadovezuje se na 10-postotne carine koje je administracija Donalda Trumpa uvela prošle godine za 18 zemalja pozivajući se na zakon o nacionalnoj sigurnosti.

Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije, kaže da su Trumpove carine i kriza izvana koronavirusom već za gotovo 90 posto smanjile izvoz aluminija u Ameriku.

Gubitak za jedinog izvoznika

Prodaja obrađenog aluminija na tom tržištu 2017. bila je zanemariva da bi znatno porasla 2018. i posebno 2019. godine, kada je izvezen aluminij vrijedan 20,8 milijuna era ili 8200 tona.

Međutim, lani je u SAD-u prodano samo oko tisuću tona aluminija iz uvoza, vrijednog oko dva milijuna eura. Amerika je prije dvije godine bila na trećem mestu kada je riječ o izvozu srpskog aluminija, a sada je na devetnaestom.

“To nije nešto što snažno utječe na izvoz Srbije, kao čelik i autoindustrija, ali za našeg jedinog izvoznika Impol Seval to je gubitak”, objašnjava Stanić i dodaje da kompanija iz Užica sudjeluje sa 70 posto u ukupnom izvozu aluminija iz Srbije.

Na svjetskim tržištima 2019. prodano je ukupno 75.000 tona aluminija vrijednog oko 200 milijuna eura, međutim 2020. prodaja je pala na 64.000 tona, odnosno 161 milijun eura.

Ivan Nikolić, direktor za znanstveno-istraživački razvoj Ekonomskog instituta, kaže da Srbija ima simboličan izvoz aluminija u Ameriku.

“To doista ima marginalan utjecaj na naš ukupni izvoz. Ali, ako govorimo općenito o izvozu obojenih metala, svakako ćemo u sljedećem razdoblju bilježiti bolji rezultat nego ranijih godina.

Prije svega, to odnosi na bakar, čija je cijena na svjetskom tržištu rekordna”, dodaje Nikolić. Prema njegovim riječima, Amerikanci pokušavaju zaštititi svoju industriji.

Najviše pogođena Njemačka

“Tako države pokušavaju zaštititi svoju industriju. Na duži rok najčešće se pokaže da to nije dobra politika. Jer ne samo da podiže cijene na tržištu i pogađa potrošače, već industrija gubi konkurentnost. Njihova proizvodnja mora se prilagoditi globalnom tržištu”, kaže Nikolić.

Bez obzira na to što je Europska unija zahtijevala od administracije Joea Bidena da ukine carine koje je Donald Trump prošle godine uveo na uvoz aluminija, to se nije dogodilo.

Američke antidampinške carine na uvoz aluminijskog lima odnose se na Srbiju, Bahrein, Brazil, Hrvatsku, Egipat, Njemačku, Indiju, Indoneziju, Italiju, Oman, Rumunjsku, Sloveniju, Južnu Afriku, Španjolsku, Tajvan, Tursku, Grčku i Južnu Koreju.

Najviše je povećana carina na uvoz aluminija iz Njemačke, sa 49,40 posto na 242,80 posto, i na uvoz iz Brazila – sa 49,61 na 137,06 posto.

Kada je riječ o zemljama regije, carina na uvoz aluminija iz Hrvatske iznosit će 3,19 posto, i malo je smanjena u odnosu na preliminarnu odluku o stopi od 3,22 posto. Za Sloveniju je utvrđena stopa od 13,43 posto, a za Rumunjsku od 37,26 posto.

Prema Grčkoj i Južnoj Koreji primenjivat će se nulta carinska stopa.