Bosanskohercegovačka vojna industrija nastavlja s obaranjem rekorda nakon što je u prvih šest mjeseci 2024. godine izvezla naoružanje i streljivo u ukupnoj vrijednosti od 146,9 milijuna KM.

To je gotovo 48 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 99,8 milijuna maraka, čime je nastavljen snažan rast ovog sektora koji traje već nekoliko godina.

Najvažniji partneri
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najtraženije su granate, bombe, mine, rakete, te vojno streljivo i njihovi dijelovi, pa je ukupna vrijednost izvoza ovih proizvoda iznosila oko 142,5 milijuna KM.

Bosna i Hercegovina je izvezla dijelove i pribor za vojno oružje, revolvere i pištolje te ostalo vatreno oružje u vrijednosti od oko 2,7 milijuna KM. Na vrhu liste zemalja u koje BiH izvozi oružje i municiju su SAD, Slovačka, Bugarska, Irak, Srbija, Saudijska Arabija…

Analitičari poručuju kako su ovakvi rezultati prije svega posljedica trenutne geopolitičke situacije odnosno činjwenice da dobar dio država pojačano investira u svoje vojne kapacitete. Ono što nedostaje BiH jest sustavan pristup i investicije kako bi rezultati u bliskoj budućnosti mogli biti i bolji.

Vojni stručnjak Berko Zečević smatra da dobri financijski rezultati vojne industrije ne znače da je bilo ulaganja u postojeće tvornice, već da su neke od njih ranije imale slobodne kapacitete koje su popunjavale. Istodobno, rat u Ukrajini utjecao je na povećanje cijena streljiva i oružja.

“Imamo fantastičnu šansu, jer ovo što se sada događa u svijetu sigurno će trajati deset godina. Postojat će izražena potreba za streljivom i oružjem, pa će u skladu s tim biti potrebno tehnološko i pravno preustrojstvo Bosne i Hercegovine. Trebaju nam vanjski partneri, vojne tvrtke iz Europe i SAD-a, treba promijeniti odnos da je 51 posto kapitala u vlasništvu FBiH ili RS-a, a 49 posto privatnog kapitala, rekao je Zečević u izjavi za Dnevni avaz.

“Moramo imati suradnike koji će drastično povećati tehnološke sposobnosti naših tvrtki i dobiti više stručnih nego kvalificiranih ljudi. Cijeli život radim na tome da stvorim uvjete da BiH ima obrazovane ljude, ali od stotinjak inženjera obrambene tehnologije samo 5-6 radi u vojnoj industriji, a ljudi su primani po rodbinskim i sličnim linijama – kaže Zečević.

Dodaje kako bi jedna od ključnih obveza trebala biti razvoj što većeg broja privatnih tvrtki za proizvodnju komponenti za obrambenu industriju.

Nakon punjenja skladišta koja su ispražnjena zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, vojnopolitički analitičar Hamza Višća očekuje dosta ulaganja i pregrupiranje namjenske industrije u skladu s novonastalim potrebama, jer iskustva pokazuju da vojske trebaju više sredstava za protuzračnu obranu i projektila, piše Avaz.

Velike prilike
Nedostaje i veza s obrazovnim sustavom, što je dodatni problem, upozorava Višća. “Dobro je da imamo strane investitore u našim tvornicama, jer i oni dovode kupce. No, potreban nam je kvalitetan odnos svih koji mogu pridonijeti da bude bolje. Nemamo veze između proizvodnje i škola koje školuju kadrove. Imaju perspektivu, tim više što je NATO, uvidjevši ozbiljnost situacije u Ukrajini, odlučio ojačati svoje obrambene kapacitete, a većina zemalja povećava svoje vojne proračune – kaže Višća.

Ističe da stvarni kapaciteti zapadnih zemalja trenutno ne zadovoljavaju njihove potrebe, pa oružje kupuju gdje god stignu. To i jest dodatna prilika za kompanije iz Bosne i Hercegovine, smatra ovaj analitičar.

“Ministarstvo obrane bi moglo puno napraviti kada bi ravnopravno gledalo na namjensku industriju u oba entiteta i kada bi entiteti surađivali, a da rezultat bude na dobrobit cijele države – zaključuje Višća.