Srbija od 10. srpnja bez carina trguje sa zemljama Euroazijske ekonomske unije: Rusijom, Kazahstanom, Bjelorusijom, Armenijom i Kirgistanom. Otkad je sporazum stupio na snagu raste zanimanje srpskih poduzetnika za izvoz na to tržište od 183 milijuna potrošača, kažu u Privrednoj komori Srbije, prenosi RTS.

Sporazum s Euroazijskom ekonomskom unijom sadrži važeće sporazume o slobodnoj trgovini koje Srbija ima s Ruskom Federacijom, Bjelorusijom i Kazahstanom, s moderniziranim tekstom utemeljenim na načelima tržišne ekonomije i pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), te neznatno izmijenjenim listama izuzetaka iz režima slobodne trgovine, uz proširenje zone slobodne trgovine na Kirgistan i Armeniju.

Također, obnovljene su odredbe u dijelu koji se odnosi na preferencijalna pravila o porijeklu robe.

Važan je kvalitetan uvoznik

Vina iz vinarije Aleksandrović godinama se piju na ruskom tržištu. U vinariji kažu da je svaka izvezena boca i veleposlanik Srbije.

“Ovaj sporazum će svakako pridonijeti tome da dobijemo mogućnost izvoza naših vina i u Bjelorusiju, Kazahstan te Armeniju. Samo je važno naći kvalitetnog uvoznika i to je sada sljedeći zadatak koji je pred nama”, kaže Božidar Aleksandrović iz vinarije Aleksandrović.

On ističe da će carinske olakšice pridonijeti da budu konkurentniji na tržištu u usporedbi s francuskim, talijanskim, španjolskim ili portugalskim vinima.

Uz vino, kozji i ovčji sirevi također bez carine mogu na veliko tržište. Ali, da bi se stiglo do potrošača potrebno je ispuniti posebne standarde, a to znači dodatna ulaganja i prilagođavanja.

“Ono što se razlikuje u odnosu na naše standarde je ispitivanje sirovog mlijeka, učestalost tih ispitivanja, ispitivanje gotovih proizvoda, te vrlo važan segment kao što je obilježavanje tih proizvoda, tj. ambalaža”, kaže Srđan Kovačević, s farme koza Beokapra iz Kukujevaca.

On navodi da im je trebalo više od dvije godine prije nego što su uspjeli zadovoljiti sve uvjete i steći mogućnost izvoza na to tržište.

Kupuju najviše naftu i plin

U 2020. godini iz zemalja Euroazijske unije Srbija je uvezla robu vrijednu 1,7 milijardi dolara, najviše energente – naftu i plin.

S druge strane, Srbija je u zemlje Euroazijske ekonomske unije izvezla jabuke i drugo svježe i smrznuto voće, ženske čarape, pumpe, kompresore, ukupne vrijednosti 917 milijuna dolara.

Priliku za veću zaradu Srbija sada ima i u izvozu hrane za kućne ljubimce, kao i voćnih rakija.

“Ono što smo primijetili je pojačano zanimanje kompanija, kako onih koje već izvoze, tako i onih koje tek planiraju izvoz. Ljudi pitaju za praktične stvari”, kaže Jelena Ivanković, viša savjetnica u Centru za Aziju Privredne komore Srbije.

Ona očekuje da će ta roba ići bez zastoja i da neće biti niti tehničkih problema koji su se do sada pojavljivali, posebno onih povezanih s popunjavanjem deklaracija.

Stručnjaci kažu kako je važno iskoristiti kvote koje postoje za određene vrste proizvoda, poput kravljih sireva ili cigareta, jer će njihovo buduće određivanje ovisiti izravno o tome.