Uvoz mesa iz Europske unije veliki je problem za domaće poljoprivrednike u BiH, jer se, kako kažu sugovornici Nezavisnih novina, zbog različitih propisa o roku trajanja smrznutog mesa za ljudsku prehranu na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.

Naime, kako su rekli, pravilnik EU kaže da se zamrznuto meso može koristiti za ljudsku prehranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj period do godinu dana.

Smrznuto meso
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne” da kada istekne rok u zemljama Evropske unije prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa izvozi se u treće zemlje, odnosno u Bosnu i Hercegovinu.

“Domaći građani ne vode računa o tome što konzumiraju u prehrani, a najveći problem, uz rokove trajanja, je zdravstveni dio, a to je ta obrada mesa, kako bi se tom mesu vratila svježina i plasiralo na police, ne čini to neškodljivim sredstvima, jer se koriste velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi”, kaže Maljčić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je da činjenica da je u Europi tako kratak period zamrzavanja mesa u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.

“Za to meso postoje značajno velike i visoke naknade za uništavanje nakon isteka roka trajanja u zemljama Europske unije i njima je puno povoljnije to meso dati u bescjenje i dobiti dodatne poticaje od države nego ga tamo uništavati. “, kazao je Marinković. Ističe da su domaći uvoznici shvatili da je ovo idealan trenutak i to meso uvoze.

“Mislim da meso nije štetno za ljudsku ishranu ako se uvozi i koristi za preradu, a meso s naših farmi koristi se za svježu potrošnju”, rekao je Marinković. Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači već 15 godina upozoravaju na prekomjerni uvoz mesa, što rezultira padom naše proizvodnje.

Uvoze se nekontrolirano velike količine, što destimulira poljoprivrednike za širenje proizvodnje, rekao je Marinković. Kako je kazao, domaći poljoprivrednici imaju kapacitet za povećanje proizvodnje.

“Jasno nam je da ne možemo osigurati sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje”, rekao je Marinković. Draško Banjac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.

“Svi znamo kakva nam roba dolazi, a kakva odlazi u Europsku uniju. Često se nađemo u situaciji da nas supermarketi i mesnice upozoravaju da ne kupujemo određeno meso, što potvrđuje činjenicu da se uvozi nekvalitetna roba evo”, rekao je Banjac. Igor Gavran, ekonomist, pretpostavlja da postoje neka znanstvena objašnjenja i argumenti zašto je to tako i u našim i u EU propisima.

“Naravno, čini mi se logičnim da su pravila EU stroža i sigurnija za potrošače. No, mislim da je važno napomenuti da je, bez obzira na propise, puno lakše lažno deklarirati starost smrznutog mesa nego svježeg i rashlađenog, tako da propisani rokovi ne jamče istinitost deklaracija”, rekao je Gavran.

Domaći potencijali postoje
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer, kako kaže, meso možemo proizvoditi sami, a treba samo (i to privremeno) uvoziti žive životinje za daljnji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije imati cijeli lanac domaće proizvodnje od njih meso “s paše na stol”.

“U tom slučaju puno je lakše planirati distribuciju mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i rashlađenog mesa, a samo u kraćim rokovima smrznutog mesa. Uz, naravno, pozitivne ekonomske učinke, u uz veću sigurnost za zdravlje potrošača”, rekao je Gavran.