U vladu Republike Srpske nedavno je stigao neobičan prijedlog iz Nacionalnog parka Sutjeska. Uprava NP-a traži da im vlada kao osnivač odobri dopunsku djelatnosti kako bi se mogli baviti proizvodnjom rezane građe i pokrenuti pilanu.

Prema ocjeni zaštitnika prirode to je nečuveno jer bi se Uprava trebala boriti upravo protiv takvih ideja, piše portal Capital. S druge strane, u NP Sutjeska smatraju kako je to dobra poslovna prilika.

Odobrena poljoprivreda
Oni su 11. ožujka uputili zahtjev Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u kojem traže da se u popis djelatnosti dodaju proizvodnja rezane građe i impregnacija drva. Nakon toga, zahtjev su dopunili i tražili dozvolu za proizvodnju građevinske stolarije i elemenata.

Ministarstvo je zatražilo mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-povijesne i prirodne baštine, koje je tu inicijativu odbacilo.

“Obavljanje djelatnosti iz područja primarne prerade drva od strane NP Sutjeska u suprotnosti je s osnovnim ciljevima održivog upravljanja nacionalnim parkom. Zakonom su jasno propisani poslovi koje obavlja javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom, te je na tom području zabranjeno obavljati djelatnosti koje ugrožavaju njegova obilježja”, naveli su iz Zavoda. Nadležno ministarstvo složilo se s tim mišljenjem.

Inače, to ministarstvo je za vladu RS pripremilo prijedlog za promjenu odluke o organiziranju NP-a, koji će umjesto javnog poduzeća postati javna ustanova. Prema tom prijedlogu, odobrena je samo sanitarna sječa. A među novim djelatnostima kojima će se ustanova moći baviti je uzgoj žitarica i mahunarki, povrća i voća.

Aleksandar Kovač, direktor NP Sutjeska, tvrdi da ih zanima isključivo sanitarna sječa. Pilana bi, kako objašnjava, bila izvan zaštićenog područja.

“U njoj bi se obrađivali trupci iz sanitarne sječe, a to je resurs od oko 5000 kubičnih metara godišnje”, objašnjava Kovač, dodajući da su se stabla iz sanitarne sječe dosad prodavala ispod svake cijene. U Centru za životnu sredinu kažu da je taj zahtjev neprihvatljiv.

“Neprihvatljivo je da javna ustanova čija je osnovna odgovornost očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava nacionalnog parka i održivo upravljanje tim prostorom traži djelatnosti koje su u izravnom sukobu sa Zakonom o nacionalnim parkovima, u kojem se navodi da je zabranjeno uništavati i ugrožavati obilježja nacionalnog parka”, poručuju iz te organizacije. Prijetnju vide i u odobrenoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Nepotrebna konkurencija
Kako objašnjavaju, zakon zabranjuje unos biljaka, životinja i gljiva, kao i gradnju objekata ili izvođenje drugih radova u NP-u kojima se onečišćuje zemljište i zrak te pogoršava kvaliteta vode.

“Poljoprivredna proizvodnja jedan je od najvećih onečišćivača okoliša, zbog čega je ta djelatnost u izravnom sukobu sa zakonom i ne pripada u okvire nacionalnog parka.

Budući da se poljoprivredom i stočarstvom već bavi lokalno stanovništvo, naglasak bi trebao biti na podrški i promociji tih ljudi, a ne na stvaranju konkurencije koja narušava osnovna obilježja nacionalnog parka i krši zakon”, zaključili su iz Centra.