Crna Gora, ako je suditi po Planu koncesija za eksplataciju vodotoka za izgradnju hidroelektrana za 2020, namjerava započeti gradnju hidroelektrane na Komarnici, piše internetski portal b92.

Ovo je odluka, koja ne bi bila neobična, niti bi se ticala bilo koga u Srbiji, da u ovom slučaju nije prenapregnuta činjenica da je idejno rešenje, shodno Ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji, urađeno u suradnji EPCG i srbijanskog javnog poduzeća Elektroprivreda Srbije, bez čije suglasnosti od ovog projekta neće biti ništa.

Više od 17 brana

Naime, nekoliko ekoloških organizacija iz Crne Gore, poput “Grin homa” i “Ozona”, izrazilo je zabrinutost zbog najavljenog projekta, jer bi prema prvotnom planu trebalo izgraditi više od 17 brana, koje bi poplavile ogromno područje sa kojeg bi stanovništvo moralo iseliti, ali dovelo bi i do mogućeg gubitka pojedinih vrsta i ogromnog utjecaja na biljni i životinjski svijet. Sve to, kako doznaje b92, u srpskoj kompaniji izazvalo je zabrinutost .

Projekat HE na Komarnici datira iz 1972. godine i pokretan je nekoliko puta, ali nije se puno odmaklo. Crna Gora tu vidi svoj veliki interes, posebno sada kada je u upotrebi podvodni kabel prema Italiji, ali bez srpskog partnera od tog posla neće biti ništa.

Točnije, ukoliko EPS odustane od projekta, valotizirati svoje ulaganje kroz osnivački dio u budućoj HE Komarnica, ali ako EPCG jednostrano raskine ugovor morat će obeštetiti JP EPS i to nisu mali iznosi novca – ističe za b92 dobro upućeni izvor blizak EPCG i EPS-u.

Razlog za zabrinutost je, kako navodi, nejasna strategija u vezi sa potencijalnim ekološkim problemima i ogromno protivljenje crnogorske javnosti – posebno stanovništva općine Plužine i Šavnik.

Jasni stavovi crnogorskih ekoloških udruga na ovu temu kažu da bi izgradnja HE znatno narušila životnu sredinu, a pod znakom pitanja je i opstanak prirodnog bisera Crne Gore i Europe, kanjona Nevidio.

Ekolozi tvrde da bi umjetna akumulacija ugrozila opstanak ptica, brojnih biljnih vrsta i životinjskog svijeta.

Visina preko 170 metara

Izgradnjom hidroelektrane instalirane snage 168 MW sa branom visokom preko 170 metara i procijenjene investicije od 246 milijuna eura, veći dio toka rijeke Komarnice i Pridvorice biti će pretvoren u umjetno jezero koje će se protezati na čitavih 14 kilometara u pravcu kanjona Nevidio i čak 17 km u pravcu Šavnika.

Sa hidrogeološkog aspekta postoji niz nedoumica i još nerazjašnjenih stvari u vezi sa prostorom koji bi bio poplavljen, iseljavanjem ljudi, ali i biljnim i životinjskim svijetom, tako da je nejasno zašto je Crna Gora, nakon 50 godina, baš sada odlučila da ubrza rad na ovom projektu.

Odgovor na ovo pitanje možda treba potražiti u činjenici da se Crna Gora u ovom poslu vodi isključivo interesom, odnosno da je i politika umiješala svoje prste.

Jasno je da će ovakva vrsta proizvodnje električne energije maloj Crnoj Gori donijeti velike benefite jer se procjenjuje da će godišnji prihod biti preko 40 milijuna eura, a vladajućoj partiji ogroman plus jer će završiti projekat koji je star čak 50 godina.

Ono što crnogorsku vlast očigledno ne zanima je sudbina čak 1030 stanovnika, koji bi morali napustiti svoja ognjišta, ali i potapanje manstira Jelovica.