Ponuda slovenske Nove ljubljanske banke (NLB) za srpsku Komercijalnu banku izabrana je kao najbolja, potvrđeno je za B92. Time se završava prodaja jedine banke u kojoj srpska država ima značajan udjel (83 posto), unatoč protivljenju značajnog dijela srpske javnosti, posebno stručnjaka.

Slovencima će tako pripasti financijska institucija koja pokriva gotovo 11 posto domaćeg tržišta za zasad nepoznatu cijenu, a srpski mediji navode da će kupac platiti između 450 i 500 milijuna eura. U oba slučaja riječ je o znatno manjem iznosu od knjigovodstvene vrijednosti banke koja iznosi oko 640 milijuna eura.

Kako objašnjava Politika, nedavna analiza jedne svjetski poznate revizorske kuće pokazala da je prosječna cijena kod preuzimanja banaka u srednjoj i istočnoj Europi od 2013. godine do danas bila barem 1,3 do 1,4 puta veća od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Financiranje velikih projekta
No, Večernjim novostima potvrđeno je da je pregovarački proces završen i da se očekuje potpisivanje ugovora sa slovenskom bankom. Činjenica je da je NLB ponudila više od AIK banke, srpskog poduzetnika Miodraga Kostića i Raiffeisen banke.

Prošle godine Komercijalna banka ostvarila je dobit od 75,3 milijuna eura, i upravo odlično poslovanje glavni je razlog protivljenja njenoj prodaji. Tako je Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije, poznata po mišljenju da banku ne treba prodati, prije nekoliko dana rekla da država može biti odgovoran vlasnik Komercijalne banke, ali da o prodaji te banke ne odlučuje ona već država.

“Država Srbija, osim Poštanske štedionice koja je dobra banka i treba rasti, treba imati još jednu državnu banku, što ne znači da protiv kupca NLB-a imam bilo šta negativno reći”, objasnila je Tabaković. Prema njenim riječima, ako slovenska država može imati značajni udjel u NLB banci i pojavljuje se kao kupac Komercijalne banke, onda niti država Srbija nije manje odgovoran vlasnik. “Mislim da je država Srbija mnogo odgovornija u financijskom smislu od većih i značajnijih država u okruženju, što dokazuju i pokazatelji u područjima koje pratimo”, kaže Tabaković.

Komercijalna banka vrijedi najmanje 800 milijuna eura i Srbija je ne bi trebala prodati, rekao je Ljubomir Mihajlović, poznati srpski bankar, osnivač Komercijalne banke i njen dugogodišnji predsjednik, objašnjavajući da je ta banka zapravo nacionalno blago. Mihajlović drži da Komercijalna banka mora ostati državna i zbog toga što ima financijski potencijal da pomogne “kada zaškripi”, piše Politika.

“Banka s takvom dobiti može pomoći financiranje novih projekata, ali i da državi uplati novac ako joj ponestane u proračunu, radi izmirenja obveza kao što su mirovine, plaće za prosvjetu, vojsku, policiju”, naveo je Mihajlović. Potpuno privatne banke nemaju dovoljno sredstava za ulaganje u velike industrijske projekte i nemaju motiv za izlaganje tolikom riziku, pogotovo u situaciji u kojoj je burza gotovo potpuno nerazvijena. Državne banke imaju kapacitet da podrže velike projekte u dugom roku.

Vladimir Medan, predsjednik Izvršnog odbora Komercijalne banke, pohvalio se da je ta banka dokazala kako može rasti bez obzira na to tko su njeni dioničari i vlasnici. S druge strane, kako navodi Politika, jedan od razloga želje da se Komercijalna banka proda sigurno leži i u izjavi Siniše Malog, ministra financija, koji je rekao da se Srbiji novcem koji može zaraditi od prodaje otvaraju mogućnosti za realizaciju velikog projekta “Srbija 2025”, plana za razvoj infrastrukture, podizanje životnog standarda, a da se pritom ne povećava javni dug.

Najbolji rezultati u povijesti
Dogovori oko privatizacije Komercijalne banke s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, koji su uglavnom ustrajavali na prodaji, traju još od 2006. godine. Početkom 2019. najavljeno je da država Srbija do kraja godine izlazi iz svih banaka, čime bi praktički bila jedna od rijetkih država bez vlasništva u tržišno značajnoj banci. Da bi stekla većinsku kontrolu, država je manjinskim dioničarima 2019. godine isplatila nešto više od 260 milijuna eura za 41,47% dionica.

Podaci s web stranice Komercijalne banke iz studenoga prošle godine pokazuju da je Komercijalna banka u posljednje dvije godine zabilježila najbolje poslovne rezultate u svojoj povijesti. Banka ima prinos na dionički kapital veći od 12 posto, što je dvostruko više od prosjeka bankarskog sektora, kao i najveću deviznu štednju od gotovo dvije milijarde eura.

Komercijalna ima oko 200 poslovnica i 300 bankomata, osim u matičnoj državi posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Osim u Republici Srpskoj, gdje se pozicionirala kao šesta banka, nedavno je otvorila i podružnicu u Drvaru. Zaposlila je četvoro ljudi i otvorila račune za svih 100 radnika u tamošnjoj novoj tvornici Yumco.

Prema podacima s web stranice NLB-a, država je vlasnik 25% njenih dionica, dok američka Mellon banka iz New Yorka upravlja sa 62% dionica malih dioničara. Jedan od tih dioničara je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Kao jedina slovenska kompanija koja uvrštena na Londonskoj burzi, NLB je prošle godine ostvarila dobit od 193 milijuna eura.

Nova ljubljanska banka planira se širiti i na albansko tržište
Nova ljubljanska banka (NLB), osim jačanja u Srbiji, planira daljnje širenje u regiji, a potencijalno tržište je Albanija, izjavio je Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave NLB-a, u studenome prošle godine. Brodnjak je za Delo rekao da je NLB u vrlo dobroj formi, da je isplatila prve dividende i da su rezultati u skladu s očekivanjima, te da model privatizacije NLB-a može biti model za cijelu regiju. Brodnjak je dodao da NLB ponovno planira početi poslove leasinga i faktoringa. Ako tržišni uvjeti dopuste, banka planira izdavanje obveznica u vrijednosti do 200 milijuna eura, s rokom dospijeća od deset godina.