Srbija je prošle godine od izvoza cvijeća zaradila 4,2 milijuna eura, od čega je 50 posto od tog iznosa ostvareno izvozom ruža.
Srbija ima velike potencijale za takvu proizvodnju zbog odličnog geografskog položaja i pomoći koju država daje tom sektoru poljoprivrede, izjavio je za Tanjug Aleksandar Bogunović, tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS).
On je objasnio da Srbija uz jug Francuske ima najbolje uvjete za proizvodnju ruža u Europi, i da je ta vrsta poljoprivrede vrlo unosna jer je promet cvijeća u svijetu veći od 200 milijardi eura godišnje.
“Govorimo o jako velikoj industriji s konstantnim rastom potrošnje na svjetskoj razini koja se povećava 10 posto godišnje”, rekao je Bogunović.
Prošla je godina bila krizna zbog čega je izvoz srpskih proizvođača bio niži za šest posto u odnosu na 2019., ali je zabilježen rast uvoza sadnog materijala od 9,5 posto.
U Uniju ide 50% cvijeća
“Površine pod cvijećem u Srbiji još su uvijek male. Prema popisu iz 2012. to je nekih 200 hektara. Sada se smatra da je oko 600 hektara, ali još toliko ima i plantažnog uzgoja.
Država je osigurala poticaje, što također osigurava rast površina i proizvodnje cvijeća, ukrasnog bilja i sadnog materijala”, objasnio je Bogunović. Prema njegovim riječima, najviše se izvozi rezano i živo cvijeće te sadni materijal.
“Više od 50 posto izvoza ide u EU, a Nizozemska nam je najveći partner kada govorimo o izvozu i o uvozu cvijeća, tako da postoji potencijal koji se nedovoljno koristi.
Sigurno je da će uz podršku i taj segment rasti, ali moramo vidjeti razvoj situacije na tržištu, s obzirom na zatvaranje i manji prostor za prodaju”, dodao je Bogunović.
Unatoč zatvaranju europskog ugostiteljskog sektora koji je veliki potrošač cvijeća i otežanim uvjetima rada trgovina, prošle godine potrošnja nije značajno smanjena te su ostvareni značajni izvozni rezultati.
“Potrošnja nije toliko pala iako su se mijenjale navike potrošača. U izvanrednim situacijama potrošač se okreće osnovnim životnim namirnicama, ali cvijeće je nekako našlo svoj prostor”, rekao je Bogunović.
Srpski proizvođači cvijeća više su izgubili na domaćem tržištu jer su tržnice na kojima se prodaje značajna količina cvijeća u jednom razdoblju bile zatvorene, ali se ove godine očekuje oporavak tržišta.
“Nadamo se da će cijepljenje dovesti do blažih mjera, da će se više putovati, da će se otvoriti svi restorani i hoteli, i da će nam to omogućiti veće tržište”, naveo je stručnjak PKS-a.
Zanimljivo je da je unatoč padu izvoza povećan uvoz sadnog materijala za gotovo 10 posto.
“Najviše uvozimo sadni materijal za orhideje, tulipane i zumbule. To je ulaganje u proizvodnju, ljudi su unatoč svemu ulagali. U toj proizvodnji ne može se ulagati danas za sutra, morate planirati unaprijed. Čini mi se da su ljudi prošle godine razmišljali da će ove godina biti bolja situacija, i da su zato ulagali”, zaključio je Bogunović.
Ulagali unatoč svemu
On je istaknuo da Srbija ima mogućnosti za uzgoj različitih vrsta cvijeća na otvorenom i u zatvorenom prostoru i da o tome ovisi i visina ulaganja u proizvodnju.
“Jedan mali nasad ruža od tri ara može stajati oko 10.000 eura, i taj novac se može vratiti nakon prve godine, da bi udvostručili zaradu u sljedećoj godini. Na nešto većoj površini, na jednom hektaru, treba vam 7000 sadnica ruža, sadnica stoji jedan euro, znači, uz prateću opremu i mehanizaciju već rastu troškovi, ali raste i prihod, jer vi već u drugoj godini možete s te površine ubrati 250.000 cvjetova”, objašnjava Bogunović.
On dodaje da je za uzgoj božura potrebno uložiti 55.000 eura po hektaru, ali za raziku od ružičnjaka koji se eksploatira pet godina, nasad božura traje dvostruko duže, s tim što je zarada oko 25.000 eura godišnje.
“Ali ako idete na vrste koje traže kontrolirano ozračje, onda treba veći plastenik ili staklenik, i tu ulaganja nisu mala, idu i do milijun eura po hektaru, ali veći su i prihodi. Postajete ozbiljniji proizvođač, i ono što je najvažnije, ne ovisite o vremenskim uvjetima”, istaknuo je Bogunović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu