Zbog pojednostavljenja procedura za dobivanje radnih dozvola u bogatijim zemljama Europske unije, Sloveniji trenutno nedostaje oko trećine radne snage, odnosno oko pet tisuća radnika u građevinarstvu.

Građevinska industrija Slovenije je još od završetka Drugog svjetskog rata temeljena na strancima, odnosno na radnicima iz zemalja bivše Jugoslavije, a u posljednje vrijeme i na radnicima iz Azije, prenosi informaciju slovenskog portala 24ur srpski portal b92.net.

Najveći broj građevinskih radnika, njih 85 posto, dolazi iz zemalja bivše zajedničke države, a u posljednjih 17 godina u Sloveniju je došlo više od sto tisuća radnika s tog područja.

Kako navodi portal, Slovenija je do prije nekoliko godina važila za odskočnu dasku stranim građevinskim radnicima, koji su u njoj radili godinu dvije kako bi mogli otići u bogatije zemlje Europske unije u potrazi za većim plaćama, a kako su te zemlje pojednostavile procedure za dobivanje radnih dozvola, sve manje radnika ostaje raditi u Sloveniji.

Predsjednik Udruženja stranih radnika Slovenije Marko Tanasić navodi kako slovenski poslodavci na sve načine iskorištavaju zaposlene, jer su mnoga poduzeća registrirana u Sloveniji, ali tu ne obavljaju nikakvu djelatnost.

”To su regruterske firme koje u suštini pozajmljuju ilegalno zaposlene u inozemstvu. Radnici su bez prava, najčešće rade za minimalnu slovensku plaću uz usmeni dogovor satnice od osam, devet ili deset eura, što uključuje regres za bolovanje, odmor, i ostalo”, kaže Tanasić.

Naglašava kako mnoge regruterske firme u Sloveniji zapošljavaju radnike, kako bi ih kasnije ‘’iznajmile kao moderne robove zemljama zapadne Europe, posebno Nemačkoj”.

”Radnici, iako rade za njemačke firme i trebaju primati njemačke plaće, u stvarnosti primaju slovenski minimalac, upozorava Marko Tanasić, predsjednik Udruženja stranih radnika Slovenije.

Predsjednik Sekcije građevinara pri Zanatskoj komori Slovenije Zoran Simčič navodi da mnogo slovenskih poduzeća zapošljava radnike iz Azije, mahom iz Indije, Pakistana i Filipina.

”Ne možemo se natjecati s kompanijama u zapadnoj Europi u zapošljavanju radnika s Balkana ako im ne ponudimo bolje plaće, što zbog specifičnih ekonomskih uvjeta nije izvodljivo’’, kaže Simčič.