Priče u Srbiji o većoj proizvodnji električne energije pomoću vjetra i sunca, i po cijenu zatvaranja pojedinih blokova u termoelektranama EPS-a, u kojima se struja proizvodi iz ugljena, pale su pred odlukom Agencija za energetiku (AERS) kojom su najviše otkupne cijene za potrebe dražbi za električnu energiju iz vjetroelektrana postale toliko niske da mogu dovesti do toga da investitori ne sudjeluju na dražbama, a financijske institucije i banke odustanu od financiraja projekata.

Predstavnici investitora i financijera, članovi i partneri Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije, nezadovoljni su novom najvišom otkupnom cijenom od 5,57 centi po kilovatsatu za električnu energiju iz vjetroelektrana snage veće od tri megavata.

Na prijedlog Ministarstva rudarstva i energetike, vlada Srbije donijela je 25. studenoga uredbu o tržišnoj premiji i feed-in tarifama po modelu dvostrane plivajuće premije.

Taj model znači da će država davati premije ulagačima kada je cijena na tržištu niža od ostvarene na dražbama, a ulagači državi kada je ta cijena viša od ostvarene na dražbama.

Veliki planovi Norvežana
“Nova najviša otkupna cijena sigurno neće djelovati stimulativno na tržište”, kaže za Politiku Miloš Colić, član Upravnog odbora Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije. To udruženje osnovali su vlasnici tri vjetroelektrane.

Riječ je o tvrtkama Vjetroelektrane Balkana, Electrawinds K-Wind Kovačica i Electrawinds-S, čije su projekte financirale međunarodne financijske institucije i poslovne banke. Zajedno su izgradili vjetroelektrane ukupnog kapaciteta većeg od 300 megavata, vrijedne više od 600 milijuna eura.

Inače, u Srbiji su izgrađene vjetroelektrane ukupne snage od oko 400 megavata, a grade se još dvije čija je snaga gotovo 170 megavata. Tako je austrijska tvrtka Ivicom Holding započela u svibnju izgradnju vjetroelektrane Krivača snage 103 megavata u Golupcu, Kučevu i Krivači na sjeveroistoku Srbije, u blizini granice s Rumunjskom.

Očekuje se da će projekt biti završen do kraja 2023. godine, a procjenjuje se da će stajati oko 130 milijuna eura. Kad se vjetroelektrana Krivača izgradi proizvodit će oko 310 megavatsati električne energije, što će činiti jedan posto ukupne godišnje potrošnje struje u Srbiji.

Usto, početkom godine objavljeno je kako je norveška vjetroenergetska tvrtka NBT postala partner tvrtki WV International na razvoju vjetroenergetskih projekata u Srbiji ukupne snage čak 800 megavata.

Posljedica pogrešnog pristupa
No sve su to planovi koje može zaustaviti nova uredba. “Bez objašnjenja ne možemo ustanoviti kako je došlo do ovakve pogreške, odnosno kako je dobivena ovako niska najviša cijena, znajući da su tijekom određivanja metodologije Agenciji za energetiku investitori dostavljali ulazne parametre”, kažu iz Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije.

Ističu da je ta cijena jedna od najnižih u Europi. Primjera radi, u Albaniji je prošlog tjedna određena najviša cijena od 7,5 centi.

Sve to, prema mišljenju tog udruženja, dovodi u pitanje smisao provođenja prve dražbe koja je planirana za kraj 2021. godine, odnosno početak 2022.

Cilj i smisao određivanja najviše cijene svakako nije trebao biti takav da ona u startu bude minimalna, jer do najniže cijene trebaju doći ulagači putem dražbe, već je trebala biti određena najviša razina koji investitori ne smiju prijeći.

Očito je da je ovakva cijena posljedica pogrešnog pristupa i razumijevanja svrhe određivanja najviše cijene za potrebe dražbi”, tvrde iz udruženja.