U Velikoj Kladuši je u tijeku izgradnja objekta koji će promijeniti izgled centra grada i kojeg se, sasvim sigurno, ne bi postidjela ni metropola.

Riječ je o Melka City Centeru koji će se sastojati od trgovačkog centra i stambenog dijela te garaže. Ovo je u razgovoru za BiznisInfo.ba potvrdio investitor Nihad Melkić.

Gradnja u tijeku
Novi poslovno-stambeni kompleks u samom centru Velike Kladuše prostirat će se na preko 14.000 četvornih metara plus 1800 četvornih metara podzemnih garaža i skladišta te preko 250 parkirnih mjesta u sklopu kompleksa. Stambeni dio će imati 41 stan različitih struktura od 34 m2 do 300 m2.

Svaki stan ima direktan pristup trgovačkom centru kao i podzemnu garažu sa spremištem. Kako je kazao Melkić, izgradnja je počela 15. svibnja prošle godine, a sve bi trebalo biti završeno 2025. godine, ako ne i ranije, ovisno o izdavanju određenih dokumenata. Melkić se nada da će do ožujka završiti sve grube radove i krenuti s instalacijama.

– Cjelokupni kompleks ima nešto više od 14.000 četvornih metara, sa stambeno-poslovnim centrom. Ukupno zgrada ima šest etaža s podzemnim garažama – istaknuo je. Kada je riječ o trgovačkom centru, očekuje najpopularnije brendove koji su im se već javili.

No, plan investitora je trgovački centar kao cjelinu iznajmiti tvrtki (npr. vlasniku trgovinskog lanca), koja bi dio iskoristila za vlastitu tržnicu, a zatim ugovarala pojedine prostore s raznim brendovima. Stanovi su već u prodaji. Trgovački centar je samostalni dio sa dva velika ulaza. Sve ovo se nalazi u centru Velike Kladuše. Melkić je upitan i za procjenu vrijednosti ukupne investicije.

– Procjena je bila ukupno 36 milijuna, uzeti zemljište i svu dokumentaciju, a veliki dio smo već kupili ranije, a dio investicije smo već imali završen.

Dodaje da je ovo pomalo i preluksuzno za Veliku Kladušu, te da trenutno u gradu ne postoji takav tržni centar koji bi upotpunio sadržaj. – Velikoj Kladuši upravo ovo nedostaje – zaključio je Melkić za BiznisInfo.ba.

Možda ova investicija bude i signal za poboljšanje infrastrukture jer se godinama priča o brzim cestama prema Unsko-sanskom kantonu, ali to u pravilu ostaje samo na neispunjenim predizbornim obećanjima. Krajišnici uredno pune savezni proračun plaćanjem raznih poreza, a još se voze Titovim cestama.

Loša infrastruktura
Taj kanton je cestovno povezan s glavnim gradom države, Sarajevom, s dvije glavne prometnice – autocestom koja ide prema Zenici, a zatim magistralnom cestom, poznatom kao M5, koja prolazi središnjim dijelom zemlje. Ukupna udaljenost između Bihaća, kao središta kantona, i Sarajeva je oko 300 kilometara, a vožnja obično traje između pet i šest sati, ovisno o gustoći prometa i vremenskim uvjetima.

Najveću cijenu naravno plaćaju građani i gospodarstvenici, a posebno gospodarstvenici koji izvoze ili gospodarstvenici kojima je potrebna razvijena logistička mreža. Na ovaj način indirektno se odbijaju investicije i ne čudi zaostajanje Bosne i Hercegovine u regiji, posebno u usporedbi sa Srbijom.