Sa svojih 213,2 četvornih kilometara obale, koliko je određeno arbitražnim postupkom, Slovenija je mali, ali ne i beznačajan “dioničar” jadranskih obala.

Njezine marine u Portorožu, Izoli i Kopru ukupno broje 2000 vezova na moru i kopnu, te nautičarima često predstavljaju ulaznu točku sjevernog Jadrana.

Hrvatske marine – tranzitne
Pritom se brojem vezova (ukupno 1000), cijenom godišnjeg veza koja se penje i do 21.190 eura, brojem zaposlenih (42) te s ukupnim čistim prihodom u 2023. u visini od 5,6 milijuna eura ističe marina Portorož kojoj koncesija istječe – 2082. godine. No, kako su u trendu velika plovila, Portorožu sad već manjka prostora.

Ranije je bila u vlasništvu Termi Čatež, odnosno grupe DZS Bojana Petana, a prije tri godine dobila je novog vlasnika i njome sad upravlja društvo JonatanMars u vlasništvu Uroša Raspeta. Dugoročni cilj? “Vratiti nekadašnju slavu prve marine Jadrana”, otkrio je nedavno za Delo Kristian Novljan, pomoćnik direktora Marine Portorož.

U tijeku su velika ulaganja u infrastrukturu, između ostalog i smještajne kapacitete sa sobama za nautičare u kategoriji četiri zvjezdice, kao i dizalice – uz renoviranu 60-tonsku očekuju i 40-tonsku iz Italije, a kupili su i manju 20-tonsku. Obnovili su bazen i sanitarije, a konkuretnost se podiže i kroz velike mogućnosti i stroge standarde servisiranja plovila….

Ukupno 70-ak pojedinačnih vlasnika zauzimaju dva mola imaju zakupljene vezove najdulje do 2032. godine, a prvima ugovori istječu kroz tri godine. U strukturi gostiju dominiraju Slovenci, slijede Nijemci, Austrijanci i Talijani dok sve aktivnija postaju i tržišta Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske.

S piranskom općinom imaju odličnu suradnju te je predviđeno nužno udvostručenje veličine marine, budući da već sada imaju problema s plovilima duljima od 14 metara jer takvih mjesta nema previše – najveća jahta koja se usidrila u Portorožu bila je duga 34 metra.

Okretanje Italiji
U marinama Koper i Izola uz Austrijance, Nijemce i Švicarce opažaju i sve više talijanskih gostiju. “Talijani su narod nautičara, geografski smo blizu i na to se tržište treba više usmjeriti”, rekao je za Delov prilog Nautika Vladimir Gavran, predstavnik Grafista, tvrtke koja upravlja marinama u Kopru i Izoli. “Naše marine nisu tako tranzitne kao u Hrvatskoj, što znači i da nemamo puno dnevnih vezova, nego većinom sezonske i godišnje vezove”.

I Slovencima je u fokusu strategija “zelenijih” marina pa je s mariborskim sveučilištem izveden pilot projekt uklanjanja mikroplastike iz otpadnih voda. Lanjskih 30.000 litara goriva iz podzemnog spremišta hotela Delfin koji su se izlili u akvatorij marine sad su samo ružna uspomena.