U Srbiji je završena sjetva pšenice na oko 650.000 hektara, što je nekoliko tisuća hektara više nego prošle godine, jer su poljoprivrednici bili motivirani visokom cijenom žitarica na tržištu, ali je sjetva bila 50% skuplja, rekla je Sunčica Savović, direktorica Udruženja za unaprjeđenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica Žita Srbije.

Ona je za agenciju Beta rekla da su proizvođači sredinom studenoga prošle godine prodavali pšenicu po cijeni od 23 do 23,60 dinara (od 0,18 do 0,19 eura) za kilogram, s PDV-om, a da ovih dana kilogram pšenice stoji od 32 do 34 dinara (od 0,26 do 0,27 eura), što je utjecalo na to da poljoprivrednici povećaju površine za sjetvu te žitarice.

“Sjetva pšenice ove je godine bila skuplja za 50%, za toliko je bilo skuplje sjeme, a mineralno gnojivo za čak 140%”, objasnila je Savović.

Hoće li biti zarade?
Jovica Jakšić, predsjednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije, rekao je da je visoka cijena pšenice bila razlog da se pšenicom zasije nekoliko tisuća hektara više, ali da je sjetva bila znatno skuplja i da je vrlo neizvjesno hoće li se visoka cijena pšenice održati i sljedeće godine kad dođe vrijeme za žetvu te omogućiti ratarima da nešto i zarade.

“Ove godine je bilo skuplje sjeme, gorivo, mineralno gnojivo, rezervni dijelovi, te smo sve što smo zaradili ove jeseni sada potrošili. Veliko je pitanje hoće li cijena ostati visoka do sljedeće godine kada ova pšenica dozrije za žetvu.

Ostaje nam jedino da se nadamo kako cijena pšenice neće padati i da će barem minimalni prihodi biti veći od ovogodišnjih troškova”, rekao je Jakšić.

Tijekom prošlog tjedna na Produktnoj burzi u Novom Sadu rasle su cijene pojedinih primarnih poljoprivrednih proizvoda, prije svega soje i pšenice. Ukupan promet iznosio je 2844 tona robe, a njena vrijednost iznosila je 126,5 milijuna dinara (oko milijun eura).

Ugovori za pšenicu zaključeni su u rasponu cijena od 32,5 dinara za kilogram, bez PDV-a, do 33 dinara. Ponderirana cijena iznosila je 32,89 dinara za kilogram, bez PDV-a, što je rast od 3,03%.

Čekali su veću cijenu
U srpnju su srpski proizvođači brašna kupili najmanje žita dosad. U međuvremenu, za četiri mjeseca, ono je poskupjelo za više od 50%, navode iz udruženja Žitounija. Naime, vlasnici nisu htjeli prodati pšenicu očekujući rast cijene.

Jakšić je dodao da je ove godine veliki problem nestašica mineralnog gnojiva i da ga oko 30% poljoprivrednika nije niti koristilo, a još veći postotak ni adekvatno gnojivo za jesensku sjetvu, jer ga nisu mogli pronaći na tržištu ili ga nisu mogli platiti.

Poljoprivrednici su zbog nestašice dušikovog gnojiva na tržištu za proljetnu prihranu pšenice i drugih jesenskih usjeva prije nekoliko dana najavili prosvjed za 25. studenoga, ali je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede Srbije, obećao da će država pomoći i najavio da će ovog tjedan na sastanku sa poljoprivrednicima u Požarevcu priopćiti kako će riješiti taj problem.

Ako se pšenica ne prihrani mineralnim gnojivom prinosi, prema riječima poljoprivrednih proizvođača, mogu biti prepolovljeni.