Dobrivoje Radović, predsjednik Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji, rekao je da je urod malina ove godine zbog vremenskih neprilika, mraza i suše za najmanje 50 posto manji u odnosu na prosječan urod od oko 82.000 tona, a i proizvodnja kupina je prepolovljena.

“U najvećem malinarskom kraju u Srbiji, u Arilju i Ivanjici, završava se berba jesenskih malina. Kada se svedu računi, u konačnici teško da će prinos biti oko 40.000 tona”, rekao je Radović za agenciju Beta.

On je dodao da je prosječna otkupna cijena najvećeg broja sorti maline bila od 415 do 430 dinara (od 3,4 do 3,5 eura), osim najkvalitetnije sorte koja se još bere i prodaje po cijeni od 600 do 700 dinara (od 4,9 do 5,7 eura) po kilogramu.

Nužna je obnova malinjaka

Radović je izjavio da, unatoč tome što je ove godine cijena malina visoka, ona ne može u potpunosti pokriti troškove proizvodnje i gubitak uzgajivača zbog slabog prinosa.

Predsjednik Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji istaknuo je da će sljedeće godine ukupan urod malina u Srbiji biti još manji, jer su ovogodišnje visoke temperature i suša onemogućili razvoj mladica i da su sadnice na nekim parcelama “spržene”.

Proizvođači malina, prema njegovim riječima, trebaju iskoristiti dobru odluku Ministarstva poljoprivrede da subvencionira sadni materijal u iznosu od 90% kako bi se malinjaci obnovili kvalitetnijim sadnicama s boljim prinosom.

“Malinjaci u Srbiji moraju se obnoviti certificiranim sadnim materijalom kako bi se povećao prinos po hektaru, a smanjili gubici zbog slabog uroda i bolesti malinjaka”, rekao je Radović.

Božo Joković, predsjednik jednog od uduženja malinara iz Arilja, rekao je za Agroportal da četiri stupa drže uspješnu proizvodnju malina: država, stručna služba, proizvođači i izvoznici. Zajednički zadatak im je da jedni drugima budu dugoročni partneri.

Uništavali plantaže kupina

Proizvođači kupina, koji zbog zakašnjele vegetacije tek sada privode berbu kraju, rekli su da nisu zadovoljni iako je cijena od 250 do 300 dinara po kilogramu (od 2 do 2,4 eura), jer je i urod kupina smanjen zbog suše, čak i više nego malina.

Zoran Stojanović iz Ražnja, koji je uništio najveći dio plantaže kupina, rekao je da niti izuzetno visoka cijena ove godine neće biti dovoljno jak motiv za one koji su zbog preniske cijene u posljednjih pet godina uništili svoje plantaže kupina.

“Ove je godine visoka cijena kupina, ali onaj tko je uništio plantažu neće je zbog dobre cijene jedne godine obnavljati jer je pet posljednjih godina kupine prodavao u bescjenje i nije mogao pokriti troškove proizvodnje”, objasnio je Stojanović.

On smatra da bi bilo bolje da cijena kupina bude niža nego ove godine, a realna bi bila od 120 do 140 dinara (od 0,9 do 1,1 euro) po kilogramu, ali je za proizvođača najvažnije da cijena bude stabilna.

Srbija je imala između 5000 i 7000 hektara pod kupinama, a u posljednje dvije-tri godine zbog cijene od 30 dinara (0,2 eura) uništene su plantaže i procjenjuje se da se kupine sada uzgajaju na oko 1500 hektara.