Srbija sa 27,5 posto, koliko je od ukupnih mjesečnih prihoda potrebno izdvojiti za troškove stanovanja, prednjači na listi zemalja u regiji i Europskoj uniji i daleko odstupa od prosjeka EU po tom pokazatelju, piše Danas. Prema posljednjim podacima Eurostata iz 2020. godine o troškovima stanovanja, koji sadrže i informacije za Srbiju, primjetno je da građani Srbije teško žive jer je za ove troškove potrebno izdvojiti skoro 30 posto mjesečnih prihoda.

Daleko iznad regije

Kada se pogledaju podaci o udjelu troškova stanovanja u onom dijelu stanovništva čija mjesečna primanja iznose manje od 60 posto nacionalnog srednjeg (medijalnog) dohotka, koje Eurostat smatra “rubom siromaštva”, podaci su poražavajući. Čak 48,4 posto ukupnih mjesečnih primanja ta kućanstva izdvajaju za troškove stanovanja.

To su za skoro 12 posto veći rashodi ovog dijela stanovništva od prosjeka EU, a Srbija je daleko i od država u regiji. U Bugarskoj, koja je po ovom pokazatelju druga najlošije rangirana ovaj udjel je manji za deset posto, dok su sve ostale zemlje – Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Rumunjska, Mađarska, Albanija – ispod prosjeka EU. Ništa bolja situacija nije ni sa dijelom stanovništva čija primanja prelaze 60 posto medijalnog dohotka. U odnosu na EU prosjek od 14,9 posto, u Srbiji ova skupina stanovništva izdvaja skoro 22 posto novca za pokrivanje mjesečnih troškova stanovanja i plaćanje računa.

Od zemalja u regiji samo su Bugarska sa 18,3 i Crna Gora sa 15,7 posto iznad prosjeka EU, dok su sve ostale države po ovim pokazateljima niže od te razine. To ukazuje da stanovnici Srbije izdvajaju daleko više novca za troškove stanovanja, sukladno plaćama koje zarađuju, jer se ispred Srbije nalazi samo Grčka sa 36,9 posto. Cijene stanovanja u Srbiji, što uključuje plaćanje stanarine, računa za električnu energiju, plin, komunalije, u 2020. godini nalaze se na razini od 35,7 posto europskog prosjeka, dok su deset godina ranije bile na razini od 34 posto. To ukazuje da ovi troškovi u Srbiji rastu brže nego u EU.

U Sloveniji su troškovi stanovanja niži za 27 posto od prosjeka EU, a od zemalja u regiji samo Bugarska sa 34,9 posto europskog prosjeka, ima niže troškove stanovanja od Srbije.

Na selu još gore

Porast cijena izgradnje kuća i stanarina povećao je i troškove stanovanja. Tako Srbija prednjači i kada je riječ o kućanstvima koja su preopterećena ovim troškovima, što znači da izdvajaju više od 40 posto mjesečnog dohotka za njihovo pokrivanje. Prosjek EU, kada je riječ o urbanom stanovništvu, iznosi 9,9 posto, odnosno toliki je udjel građana Srbije koji za stanovanje daju više od 40 posto svojih prihoda. U Srbiji ta brojka iznosi 16,3 posto, čime je daleko iznad EU prosjeka. U Bugarskoj je to 13 posto kućanstava, u Mađarskoj 10,1, Sloveniji 7,1, dok je Hrvatska najniže na toj ljestvici sa 3,6 posto kućanstava sa ovako lošim životnim standardom.

U ruralnim mjestima situacija je još gora. U Srbiji čak 19 posto kućanstava izdvaja više od 40 posto mjesečnih primanja za namirivanje troškova kućanstva, a ispred Srbije je samo Grčka sa 25 posto, dok je EU prosjek 5,9. Od susjednih zemalja Bugarska je opet “za petama” Srbiji sa 16,4 posto, zatim Sjeverna Makedonija sa dosta nižom brojkom od 9,3 posto, a najbolja po ovom pitanju je Mađarska sa 2,2 posto.