Porez na imovinu povećan je u gotovo cijeloj Srbiji. Postotak tog povećanja jednoznamenkast je i objašnjava se povećanjem cijene četvornog metra nekretnina. Ali pojedine porezne obveznike obradovat će smanjenje tog nameta ako u zoni u kojoj stanuju ili rade nije bilo značajnije trgovine nekretninama, piše Politika.

Pokazalo se da obveznici redovito izmiruju ta davanja, a mnogi u ovogodišnjem povećanju poreza na imovinu vide još jedan način lokalnih vlasti da preko leđa građana i gospodarstva napune gradske proračune.

U Beogradu se očekuje povećanje poreza na imovinu od oko najviše šest posto, dok će porez na kuće u četvrtoj, rubnoj zoni koja obuhvaća i Zemun, biti za dva posto niži.

U Novom Sadu tržišna cijena stanova porasla je za za 3,50 posto u prvoj zoni, 3,80 posto u drugoj i 4,93 posto u trećoj zoni.

U Kragujevcu je za devet posto smanjena vrijednost stanova u trećoj i četvrtoj zoni i povećana za 5,6 posto za kuće u tzv. ekstra zoni. Međutim, porezni obveznici iz tog grada mogu očekivati znatno povećana poreznih rješenja za 2021., jer je ove godine povećana i porezna stopa na 0,4 posto, koliko je najviše dopušteno zakonom i što je većina gradova već iskoristila.

Tvrtke će platiti više

Stanovnici Trstenika koji žive i rade u prvoj zoni mogu također očekivati veći porez na imovinu jer je vrijednost četvornog metra njihovog prostora porasla za dva posto. “

Za ostale vrste nekretnina u sve tri zone, u kojima nije bilo prometa, porezna osnovica, odnosno vrijednost kvadrata ostaje ista kao u 2020.”, kaže Ljiljana Đelić, voditeljica lokalne porezne uprave, i ističe da je naplata poreza na imovinu u 2020. bila veća za 2,5 posto.

Stanovnike Novog Pazara očekuje povećanje poreza na imovinu za oko 1,75 posto u odnosu na 2020. Enis Kolić, iz porezne uprave Novog Pazara, očekuje da će naplaćeni porez na imovinu za fizičke osobe biti manji za oko dva posto u odnosu na prethodnu godinu, dok će porez na imovinu za pravne osobe biti naplaćen u većem iznosu, za oko pet posto, odnosno za oko šest milijuna dinara (oko 50.000 eura), u odnosu na prethodnu godinu.

U Ćupriji je za stanove u prvoj zoni vrijednost četvornog metra povećana sa 58.197 na 59.794 dinara, a za kuće za stanovanje u drugoj zoni je smanjena sa 31.413 na 26.389 dinara. Za poslovne objekte i garaže cijene nekretnina nisu mijenjane.

“Naplata poreza na imovinu obveznika koji ne vode poslovne knjige 2020. približno je ostala ista dok je naplata poreza na imovinu obveznika koji vode poslovne knjige manja za oko 25 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Vesna Stanković, voditeljica lokalne porezne uprave. Pirotski obveznici plaćat će neznatno veći porez na imovinu za stanove, kuće, poslovni prostor, poljoprivredno i šumko zemljište, dok će za garaže plaćati manji porez u odnosu na prošlu godinu.

“Pandemija koronavirusa nije značajnije povećala postotak naplate poreza na imovinu jer su građani Pirota bili redoviti u plaćanju svojih obveza, pa je i naplata poreza na imovinu u 2020. veća u odnosu na prethodnu godinu i to za 17 posto kod fizičkih osoba, odnosno za 10 posto kod pravnih osoba.

Građane svake godine kroz anketu pitamo kako će se trošiti novac ostvaren od naplate poreza na imovinu, te smo na taj način realizirali brojne projekte”, kaže Ivana Malinović, voditeljica lokalne porezne uprave.

Jelena Holcinger, stručnjakinja na švicarskom programu Reforma poreza na imovinu, kaže da do povećanja ili smanjenja porezne obveze, ako nije bilo promjena u poreznoj stopi, dolazi uslijed promjena u tržišnim cijenama nekretnina. Te promjene su najuočljivije u većim općinama gdje je veći promet nekretninama.

Moguće je i smanjenje obveze

“Porez na imovinu je relativno stabilan prihod lokalnih vlasti i građani su u najvećoj mjeri disciplinirani kada je riječ o izmirenju te obveze. U prethodnom razdoblju većina lokalnih vlasti nije imala značajnija odstupanja u naplati poreza na imovinu. Moguća smanjenja kreću se od 10 do 15 posto”, kaže Holcinger.

Porez na imovinu, kao novac koji se slijeva u lokalne proračune, prema njenim riječima, ne može biti sredstvo za brzo punjenje manjka u proračunima. Svaka općina ima svoj porezni potencijal koji je ograničen nekretninama i brojem poreznim obveznika koji se nalaze u bazama poreznih uprava.