Zorana Mihajlović, potpredsjednica vlade Srbije i ministrica rudarstva i energetike, rekla je u Malom Zvorniku, gde je posjetila obnovljenu HE Zvornik i novu toplanu, da su prioriteti u radu ministarstva ulaganje i podrška kapacitetima koji za proizvodnju električne i toplinske energije koriste obnovljive izvore.

“Toplana u Malom Zvorniku, zajedno s toplanom koja se gradi u Priboju, bit će prve u Srbiji koje će koristiti biomasu kao energent. Toplana će 1. listopada početi s probnim radom kako bi bila spremna za predstojeću sezonu grijanja, tijekom koje će stanovnici Malog Zvornika imati grijanje 24 sata, ali neće biti gubitaka na mreži i imat ćemo zdraviji okoliš.

Emisija ugljikovog dioksida bit će smanjena sa sadašnjih 870 na 40 tona, dakle imat ćemo 95% manje emisije štetnih plinova. Mali Zvornik je primjer kako trebaju izgledaju toplane i u drugim općinama u Srbiji, a to je da imamo dovoljno toplinske energije, da je učinkovito koristimo i da imamo zdravi okoliš.

Druga važna stvar je obnova hidroelektrane u Zvorniku. Osim što će imati veći proizvodni kapacitet i veću instaliranu snagu, produžen je i životni vijek hidroelektrane za dodatnih 40 godina”, istaknula je Zorana Mihajlović.

Buduća važna uloga EPS-a

Ona je tom prigodom govorila i o suradnji s Njemačkom u području energetike, javlja portal eKapija.

“Činjenica je da od 2001. surađujemo s njemačkom Razvojnom bankom (KfW) i da je vrijednost zajedničkih projekata gotovo 1,5 milijardi eura, tu su i toplane u Novom Pazaru i Majdanpeku. Također je važna uloga i Elektroprivede Srbije (EPS).

To je kompanija koja će se sljedećih godina uspješno nositi sa svim izazovima i koja će imati važnu ulogu u proizvodnji zelene energije”, rekla je ministrica energetike.

“Ovo je doista primjer dobre prakse. Za četiri godine podigli smo snagu, učunkovitost i pouzdanost. Dobili smo novu strojnu i elektronsku opremu i produžili rad Hidroelektrane Zvornik”, istaknuo je Vladimir Marković, pomoćnik direktora EPS-a.

Ministrica Zorana Mihajlović ranije je ambiciozno najavila da će Srbija do 2040. godine 40 posto električne energije dobivati iz obnovljivih izvora energije, a da će deset godina kasnije najveći dio proizvodnje činiti zeleni kilovati.

Međutim, stručna javnost poručuje da su takvi planovi nerealni, piše Danas.

Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, u Srbiji se oko 30 posto struje dobiva iz obnovljivih izvora energije, i to najviše zahvaljujući velikim hidroelektranama (oko 24,5 posto). Postotak struje iz drugih obnovljivih izvora gotovo je zanemariv.

Tako je prošle godine iz vjetroparkova proizvedeno 2,7 posto struje, iz malih hidroelektrana 0,87 posto, pomoću solarnih panela 0,04 posto i iz ostalih obnovljivih izvora 1,45 posto. Srbija najviše struje proizvodi iz termoelektrana i prošle godine je to bilo 69,85 posto, a iz termoelektrana-toplana 0,41 posto.

Protiv malih hidroelektrana

“Jedno su želje a drugo je realnost. Osnovni problem je u tome što dosta onih koji žele graditi obnovljive izvore energije u Srbiji zanima samo profit, ali ne i kakve će to posljedice imati na prirodu. Svi znamo da se lokalno stanovništvo protivi izgradnji malih hidroelektrana čije cijevi uništavaju rijeke.

Međutim, to ne znači da male hidroelektrane ne mogu biti prisutne u proizvodnji struje u Srbiji. Naime, da bi naša zemlja povećala postotak proizvedene struje iz obnovljivih izvora i postigla planirane ciljeve potrebno je graditi i male hidroelektrane.

Ali za tu gradnju je potreban precizan plan, koji mora pripremiti država, kako te male hidroelektrane ne bi ugrožavale prirodu”, kaže Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

No srpska vlast nastavlja provoditi svoje planove. Zorana Mihajlović razgovarala je prošlog tjedna s Ailie MacAdam, predsjednicom američke kompanije Bechtel za rudarstvo, o postojećim projektima koje realizira ta kompanija u Srbiji i novim ulaganjima u energetiku.

“Zelena agenda je model rasta, a iz energetske tranzicije izaći ćemo snažniji i razvijeniji”, rekla je Mihajlović.

Ministrica je istaknula da je novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije temelj za novi investicijski okvir, kao i da postoji prostor za suradnju s Bechtelom u izgradnji novih hidroelektrana, vjetroparkova i solarnih elektrana.