Direktiva Europske unije o jednokratnoj plastici, koja je stupila na snagu početkom srpnja, otežat će konkurentnost kompanijama iz Bosne i Hercegovine jer to znači unaprjeđenje tehnoloških procesa te zamjenu plastike drugim materijalima.

“Budući da u BiH posluje mnogo kompanija koje svoje proizvode izvoze i na EU tržište, a koriste PET ambalažu i drugu plastiku, ta direktiva imat će snažan ekonomski utjecaj na njih ako ne bude financijske i tehničke pomoći države”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Amina Omićević iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Direktivom EU od država članica zahtijeva se usvajanje niza mjera za smanjenje količine plastike za jednokratnu uporabu do 2030. Ona je dio Europskog zelenog plana koji znači ekonomsku i energetsku tranziciju kako bi Europa do 2050. godine postala karbonski neutralna.

Između ostalog, uvodi se obveza odvojenog sakupljanja radi recikliranja čak 90% plastičnih boca za napitke do tri litre do 2029. godine, ali i zabrana proizvodnje i prometa određenih proizvoda od plastike, te njihovo posebno označavanje.

Zabranjuje se stavljanja na tržište deset plastičnih proizvoda u zemljama EU, poput štapića za uši, plastičnih vrećica, posuda za hranu, plastičnih čaša i pribora za jelo, te slamki.

Obvezni reciklirati 30% otpada

Prema procjenama UNDP-a, samo 2018. u BiH se proizvelo oko 150.000 tona plastičnog otpada. Manje od dva posto tog otpada se reciklira, a ostatak završi na raznim odlagalištima.

Omićević kaže da BiH još uvijek nema niti adekvatne sustave za upravljanje običnim otpadom, a kamoli za upravljanje odvojenim otpadom, te je, kako kaže, o problemu nepostojanja recikliranja suvišno govoriti.

“Još nekih 30 posto stanovništva nije pokrivenom odvozom komunalnog otpada, a da ne govorimo o nekom odvojenom prikupljanju, kompostiranju i smanjenju ukupnih količina otpada”, objašnjava Omićević. U BiH ne postoji niti jedan ozbiljan pogon za recikliranje plastike, a to pitanje riješeno je entitetskim zakonima, budući da je zaštita okoliša u nadležnosti Federacije BiH i Republike Srpske.

U FBiH je prije devet godina uspostavljen sustav operatera za selekciju i prikupljanje ambalažnog otpada. Jedan od dva ovlaštena operatera je tvrtka Eko život iz Tuzle.

Prema riječima Jasmina Osmanovića, direktora tvrtke, godišnje recikliraju oko 2000 tona plastičnog otpada, ali izvan zemlje, uglavnom u Italiji. Eko život ima obvezu reciklirati samo 30 posto od ukupno prikupljenog otpada.

Navedena EU direktiva zahtijevat će od izvozno orijentiranih kompanija da se prilagode ako žele ostati na tom tržištu. To znači unaprijeđenje tehnoloških procesa, te zamjenu plastike drugim materijalima.

To će imati za posljedicu da će manje kompanije prestati izvoziti na tržište EU, dok će veće kompanije morati potrošiti mnogo novca kako bi se prilagodile. Iz kompanije Sarajevski kiseljak za RSE kažu kako se usklađuju sa zakonodavstvom BiH, ali i sa zakonodavstvima zemalja u kojima posluju, pa tako i s članicama EU.

“Za nas, kao proizvođača pića, najveća promjena bit će povezana s primjenom Direktive o plastici za jednokratnu uporabu. Ciljevi EU definiraju da do 2025. boce koje su proizvedene od polietilen-tereftalata, što je glavni sastojak PET boce, moraju sadržavati najmanje 25 posto udjela reciklirane plastike, a do 2030. najmanje 30 posto reciklirane plastike”, kažu iz Sarajevskog kiseljaka.

Nova boca za Janu

“Već smo uveli PET ambalažu smanjene težine za sve naše glavne brendove. Grupa pića ove godine je plasirala na tržište novu bocu od 0,5l za našu prirodnu mineralnu vodu Jana, koja je napravljena od 100 posto recikliranog PET materijala”, dodaju iz Sarajevskog kiseljaka.

Na taj će način ove godine smanjiti količinu plastike za 640 tona u odnosu na godinu ranije, a u sljedećem razdoblju planiraju uvoditi recikliranu PET ambalažu i za ostale brendove.