Unazad manje od godine dana, od lanjskog studenog, zalihe zlata u Srbiji narasle su s 21 na 32 tone, vrijedne su ukupno 1,66 milijardi eura. Podatke o zlatnim rezervama u susjednoj državi iznio je beogradski Blic, a Večernje novosti pišu da je riječ o 2500 zlatnih poluga (96% zaliha je u tom obliku, ostalo je kovano zlato) koje bi, nanizane jedna uz drugu, formirale kompoziciju dugu 450 metara, iliti duljine četiri nogometna igrališta, poput beogradske “Marakane”.

Svaka od poluga teška je oko 12,5 kilograma, a ove srpske su dimenzija 17,78×9,21×4,45 centimetara. Čini se kao ciglica, no ona najsjajnija, najvrednija i najtraženija, koja na neki način “gradi” i financijsku stabilnost države.

Najviše se poluga čuva u trezoru Narodne banke Srbije (NBS), odnosno dvije trećine, a ostatak je na računima NBS-a u inozemstvu, pohranjenima u relevantnim i sigurnim ustanovama.

Hrvatska ni grama

O potrebama povećanja državnih zlatnih zaliha govorio je više puta predsjednik Aleksandar Vučić, ističući da zlatne poluge znače i državnu sigurnost. I što ih je više zemlja je – sigurnija. Tako čine i neke od država u okruženju Srbije, poput Rumunjske, Mađarske, Slovačke, pa i Turske, dok je, primjerice, Poljska u nekoliko godina povećala svoje rezerve za 100 tona, vrativši ih iz inozemstva.

Guverner Guverner Adam Glapinski tom je prigodom ocijenio da je “zlato simbol snage zemlje”.

Hrvatska je, pak, žalosna iznimka, jer je svoje rezerve ovoga plemenitog metala (ras)prodala, zadnje još 2001., prema podacima Lidera.

“HNB je 2001. godine odlučila prodati 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 milijuna dolara. Ostatak zlatnih rezervi je ‘otišao’ 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci pri čemu je država zaradila oko 31 milijun dolara.

Hrvatska je svoje zlato prodala za 146 milijuna dolara, a danas bi za njega mogla dobiti 710 milijuna dolara”, navodi Lider krajem 2019.

Zlato predstavlja i devizne rezerve, koje su, u bruto iznosu, u Srbiji, prema posljednjim podacima s kraja rujna, bile 13 milijardi eura. Blic je analizirao da 12,7 posto tih rezervi otpada na one u zlatu.

Oblik zaštite

“Ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u srdišnju banku, naročito u izazovnim vremenima. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže utjecati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok ono uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok”, navodi Blic.

Pored toga, niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, poput američkog dolara, čini zlato korisnim u svrhu dodatne diversifikacije portfelja.

Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić nedavno je za agenciju Tanjug kazao da se zlato uvijek pokazivalo kao dobar čuvar vrijednosti u “nemirnim” vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo kako će velike posljedice ona imati.

“Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ‘hedging’ instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfelja, odnosno ukupnoj vrijednosti aktive”, ustvrdio je Grubišić.

Inače, prema podacima World Gold Council (Svjetsko vijeće za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, u drugom tromjesečju ove godine od zemalja u južnoslavenskoj regiji Srbiju slijedi Sjeverna Makedonija sa 6,89 tona, Slovenija 3,17 tona, Bosna i Hercegovina 2,98. Za Crnu Goru podataka nema, za Hrvatsku jasno stoji – 0.