Turska kompanija Global Ports Holding razmatra mogućnost prodaje svog udjela u luci Port of Adria iz Bara, bivših Kontejnerskih terminal, dijela državne Luke Bar. To je navedeno u pismu Global Portsa koje je objavljeno na internet stranici Londonske burze, nakon što su prodali luku Akdeniz u Turskoj. Kompanija je nakon te prodaje imala obvezu obavijestiti dioničare o svojim daljnjim planovima, među ostalim i s crnogorskom kompanijom čiji je većinski vlasnik.

“Kao rezultat prodaje Luke Akdeniz, Odbor Global Ports Holdinga razmatra mogućnosti za tvrtku Port of Adria, komercijalnu luku u Baru. Ne može biti izvjesnosti o tome hoće li se i kada dogovoriti uvjeti prodaje. Priopćenje o tome bit će objavljena kada to bude prikladno”, navedeno je iz turske kompanije, navode Vijesti.

Global Ports u pismu navodi i da je luku u Turskoj prodao za 140 milijuna eura, kao i da se sada više okreće upravljanju lukama za krstarenje, a manje teretnim lukama.

Socijalni program za radnike

“Odbor i više vodstvo sada će usmjeriti vrijeme i resurse na ponovno pokretanje operacija luka za krstarenje tijekom 2021. godine i širenje na globalnom tržištu kruzera. Bez obzira na trenutačna ograničenja putovanja i neizvjesnost oko povratka značajnih globalnih krstarenja, Odbor Global Ports Holdinga vjeruje da stalna potražnja za krstarenjem, o čemu svjedoče rezervacije putovanja za 2021. i dalje podržava prognozirani dugoročni rast u kruzer turizmu”, ističe se u pismu kompanije.

Global Ports je 2013. godine od crnogorske vlade kupio 62 posto dionica Kontejnerskih terminala za osam milijuna eura, uz obvezu da u roku od tri godine uloži 13,5 milijuna eura, a dodatno još 7,6 milijuna eura.

Novi vlasnik obvezao se i da za socijalni program za radnike osigura 6,5 milijuna eura. Sindikat kompanije imao je više sporova s Upravom o poštivanju obveza i Kolektivnog ugovora.

Prema financijskom izvješću za devet mjeseci prošle godine, Port of Adria je u gubitku od 1,4 milijuna eura, dok je na kraju rujna ukupni akumulirani gubitak iz prethodnih godina narastao na 29,8 milijuna eura.

U izvještaju revizora za 2019. navedeno je da su u toj poslovnoj godini imali gubitak od 1,65 milijuna eura, kao i da su kratkoročne obveze veće od sredstava, što ukazuje na neizvjesnost za stabilno poslovanje.

Revizor navodi i da je Global Ports u siječnju 2020. godine dao jamstveno pismo u kojem iskazuje namjeru da osigura financijsku podršku luci Port of Adria, potrebnu za neometano poslovanje u razdoblju od 12 mjeseci. Global Ports je 2018. jamčio i za dugoročni kredit od 20 milijuna eura, kojeg je luka uzela od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Treba ispitati privatizaciju

“Port of Adria je srce bivše jedinstvene Luke Bar. Prodaja dijela jedinstvenog sustava, za svakog tko poznaje proces stvaranja takvih kompanija nešto je što se teško može opravdati”, rekao je Dragan Tufegdžić, predsjednik barske podružnice stranke Demokratska Crna Gora.

“Ova privatizacija predstavljala je zapravo razgradnju. Ako se nekome proda za osam milijuna eura jedan od najvrijednijih resursa Crne Gore i Bara, povratna očekivanja moraju više vrijediti od dotadašnjih. Mora se provjeriti i postojanje stambenog fonda sa 4,000.000 eura prije prodaje dijela jedinstvene luke turskim ulagačima”, navodi Tufegdžić.

On je podsjetio i na navode da su poslovi Luke Bar privatizirani po nalogu s najviših državnih mjesta. “Javna je tajna da su se poslovi koje je mogla obavljati i Luka Bar u vlasništvu države, ustupali ili prešutno prepuštali luci Port of Adria čime se Luka Bar dovodila u neravnopravan položaj.

Ako su postojali takvi dogovori morali su biti odobreni i jamčeni s najviših adresa. S obzirom na to kako je obavljena većina privatizacija, istina nije daleko”, dodaje Tufegdžić. On je podsjetio i na kršenje kolektivnog ugovora od strane ulagača i borbu lučkih radnika.

“Vjerujem da je konačno došlo vrijeme kada se i ova privatizacija mora ispitati. Država mora pokazati da nije zaboravila ovaj dio luke, njene radnike i privatizaciju. I dalje su Port of Adria i njeni radnici u Baru i Crnoj Gori. To se ne smije i ne može zaboraviti. Nešto što je bilo naše, možda opet to postane”, zaključio je Tufegdžić.