Dosad je u Srbiji realizirano samo pola putovanja koja su odgođena zbog pandemije prošle godine, a za koja su putnici od turističkih agencija dobili vaučere da ih iskoriste do kraja ove godine.

Onima koji nisu to uradili od 1. do 15. siječnja 2022. agencije trebaju vratiti novac koji su uplatili, ali će to, prema riječima Aleksandra Seničića, direktora Nacionalne asocijacije turističkih agencija, ići teško jer su agencije slabo radile i nemaju novca.

“Iskorišteno je tek 50 posto vaučera, što je problem jer se bliži rok za vraćanje novca, a riječ je o 20 milijuna eura,“ kaže Seničić za Danas.

Italija je, dodaje, produžila rok do 2023., ista procedura provodi se ovih dana i u Španjolskoj, dok je i Grčka najavila da će raspravljati o produženju roka. Međutim, u ponedjeljak se Tatjana Matić, ministrica turizma, sastala s grčkim kolegom Vassilisom Kikiliasom, nakon čega je rekla da grčke vlasti neće produžiti uredbu i da će agencije u Grčkoj morati vratiti novac građanima.

Osiguranja neće isplatiti svima

Aleksandar Seničić kaže da su turoperatori u Srbiji predložili produženje roka za vraćanje novca do 1. listopada sljedeće godine.

“Da pokušamo zaraditi još nešto, a da država možda osigura kredite po uzoru na Sloveniju ili Češku, gdje su agencije dobile namjenske kredite kako bi mogle vratiti taj novac“, istaknuo je Seničić.

Srbija se ne razlikuje od europskog prosjeka gdje je iskorištenost vaučera od 40 do 60 posto, ali je Italija još prije nekoliko meseci donijela odluku da rok produži. Talijani, kaže Seničić, nemaju opciju povrata novca već se putnicima nudi da do svibnja 2023. iskoriste vaučer, a ako to ne urade mogu dobiti vaučer iste vrijednosti koji će iskoristiti kada god žele.

Prema njegovim riječima, u Srbiji agencije neće imati dovoljno novca, bit će insolventne, putnici će se žaliti i obraćati osiguranjima koja sigurno neće moći svima isplatiti novac. “Trebamo ljudima objasniti da ako budu sada ustrajavali na novcu da ga neće dobiti.

Nažalost, imamo takve zakone da kada nekog tjeraju da isplati novac kojeg nema on otvori stečaj, posebno ako postoje dokazi da je radio kako treba, da nema kaznene odgovornosti“, objašnjava Seničić.

On kaže da je pomoć države bila nedovoljna i da su neke druge zemlje pomagale samo one djelatnosti koje su imale smanjenje obujma posla veće od 60 posto. Seničić navodi da su u BiH male turističke agencije, ovisno o padu prometa tijekom pandemije, dobile od 35.000 do 40.000 eura, a veće čak do do 500.000 eura, i to bespovratno.

Ugasit će poslovanje

U Crnoj Gori država je pokrila troškove doprinosa, a dala je minimalnu plaću radnicima, tako da agencije nisu imale taj trošak i to je produženo do kraja ove godine. Seničić ističe da su zamjenska putovanja činila 30 posto ukupno ostvarenog prometa, a da je ljetnja sezona prošla solidno.

Agencije su, kako kaže, imale 50 do 60 posto prometa iz 2019., na nekim destinacijama bilo je i bolje, ali u Grčkoj je bilo značajno slabije u odnosu na 2019.

Najveći je problem oko zamjenskih putovanja u školskom turizmu jer su agencije koje se uglavnom time bave od 19 mjeseci mogle raditi 31 dan.

“Za to nije bilo preporuke države da se može raditi tako da nije realizirano niti 10 do 15 posto ugovorenih putovanja. Jedino rješenje je da se produže rokovi, da se nađe održivi model jer ako se samo pritisne agencije one će ugasiti poslovanje“, zaključio je Seničić.