Javna poduzeća Putevi Srbije, Elektroprivreda Srbije (EPS) i Infrastruktura željeznica počinila su nepravilnosti u provođenju natječaja i napravili štetu od 126,6 milijardi dinara (oko milijardu eura). Neispravnost u provođenju javnih nabava koje su uočene u te tri državne tvrtke čine oko 97% utvrđenih nezakonitosti u svim javnim nabavama, navela je Državna revizorska institucija (DRI) u izvješću o poslovanju za 2020. godinu, prenosi Politika.

Potrebna je interna kontrola

Tako, Putevi Srbije nisu proveli postupke javnih nabava, pri čemu nisu postojali razlozi za izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavama. Elektroprivreda Srbije donijela je odluke o dodjeli ugovora i zaključila sporazume o javnim nabavama s ponuđačima čije su ponude imale važan nedostatak, zbog čega su morale biti odbijene kao neprihvatljive. Ta je kompanija, kako navode iz Državne revizorske institucije, mijenjala elemente ugovora pri čemu za navedene izmjene nisu bili ispunjeni uvjeti.

Infrastruktura željeznice Srbije u postupku revizije nije dokumentirala da su procijenjene vrijednosti javnih nabava utemeljene na provedenom istraživanju tržišta koje uključuje provjeru cijene, kvalitete, razdoblja jamstva, održavanje i slično, kao i provjere je li procijenjena vrijednost bila valjana u vrijeme pokretanja postupka javne nabave.

Beogradski list od Uprave za javne nabave Ministarstva financija nije dobio odgovor na pitanje jesu li i kako kontrolirali raspisivanje i provođenje nabava u navedenim javnim poduzećima. Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, objašnjava da se u izvješću državnog revizora o poslovanju Puteva Srbije za 2018. i 2019. navodi kako je ta kompanija bez natječaja nabavila dobra, usluge i radove na održavanju i zaštiti cesta i održavanju instalacija u iznosu od 51,3 milijarde dinara, a da nisu postojali razlozi za izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavama. To je, prema Nenadićevim riječima, najveći pojedinačni oblik nepravilnosti.

“Revizori gledaju podatke koji se odnose na prethodnu godinu i tu više ne postoji mogućnost sprečavanja štete. Zato je ključno da funkcioniraju mehanizmi kontrole prije nego što dođe revizor. Svako javno poduzeće mora imati interne revizije i kontrolne mehanizme koji trebaju osigurati da se ovako nešto ne događa.

Treba vidjeti postoji li za to odgovornost menadžmenta i Nadzornog odbora. Posebno je zanimljivo da su nabave Puteva Srbije, Infrastrukture željeznica i EPS-a nelegalne, jer su vršitelji dužnosti direktora u nezakonitom statusu. Svima je istekao mandat i ugovori koje potpisuju su ništavi”, objašnjava Nenadić. S druge strane, država neke od tih kompanija obilno subvencionira.

Putevi Srbije su 2019. dobili subvencije u iznosu od 18 milijardi dinara, a godinu su završili s gubitkom od 16,8 milijardi. Prošle godine su financirani sa 26,4 milijarde dinara, te su godinu završili s dobiti od 5,1 milijardu dinara.

Nedostatak izvornih prihoda

Iz Fiskalnog savjeta u ocjeni rebalansa proračuna za 2021. navode da subvencije za cestovni promet snažno rastu (gotovo 40% u odnosu na limit iz travnja). Subvencije u području prometa porast će za 11 milijardi dinara, na 42 milijarde dinara. Riječ je o novcu koji se prebacuju Putevima Srbije i Koridorima Srbije kako bi se nadomjestio nedostatak izvornih prihoda tih kompanija.

“Proteklih godina iz Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture više puta je ukazivano na potrebu da se ubrzaju reforme u cestovnim poduzećima jer je u njihovom poslovanju utvrđena neučinkovitost, između ostalog i u natječajnim procedurama i zastarjelim ugovorima o održavanju, koji troškove tih kompanija povećavaju iznad realnih potreba”, objašnjavaju iz Fiskalnog savjeta.

Proračunom za 2022. predviđene su subvencije Putevima Srbije i Koridorima Srbije u iznosu 19,7 milijardi dinara, a za željeznički promet 17,7 milijardi. Poticaji za sva četiri državna željeznička poduzeća ove godine iznose 17 milijardi dinara i povećani su u odnosu na prvobitni proračun za oko tri milijarde dinara.

Unatoč subvencijama od 14 milijardi dinara željeznička poduzeća ostvarila su 2019. ukupan minus od gotovo pet milijardi dinara.

Zbog pandemije u 2020. sva četiri željeznička poduzeća ostvarila gubitak od oko 5,5 milijardi dinara, a ne očekuje se niti da će ovu godinu završiti bolje unatoč državnoj pomoći.

Država, s druge strane, ne subvencionira Elektroprivredu Srbije, koja vrlo dobro posluje, ali jamči za njihove kredite. EPS je 2020. bio najprofitabilnija kompanija u Srbiji, zaradio je 12,8 milijardi dinara. Dobit je bila čak tri i pol puta veća nego godinu ranije.