Vlada RS smijenila je 19. travnja direktore deset šumskih gospodarstava, koja djeluju u sklopu JP Šume Republike Srpske, zbog negativnog poslovanja u 2020. godini.

Goran Zubić, pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo RS, rekao je da se od novih voditelja očekuje unaprjeđenje stanja u svim segmentima te da je osnovni kriterij za imenovanje bila stručnost.

Te smjene vodećih ljudi ozbiljan su pokazatelj da je šumarska djelatnost u RS suočena s brojnim problemima, od kojih je jedan od najvećih nelegalna sječa.

Tako su prije nekoliko dana šumarski inspektori i kriminalistička policija oduzeli 1200 kubika trupaca od jedne tvrtke iz Teslića. Riječ je o nezakonito posječenim stablima. Sedam osoba iz Teslića sumnjiči se da su JP Šume Republike Srpske, odnosno Šumskom gospodarstvu Borja počinili materijalnu štetu od 500.000 eura.

“Riječ je o kaznenim djelima nezakonitog postupanje u gospodarskom poslovanju, zlouporabi službenog položaja ili ovlaštenja, nesavjesnom radu u službi, sprečavanju dokazivanja, krivotvorenju ili uništavanju službene isprave i pustošenju šuma”, navodi se u priopćenju MUP-a Republike Srpske.

Nešto više od trećine općine Teslić, koja zauzima površinu od oko 870 četvornih kilometara, pokriveno je šumama.

Najviše stradala hrastova šuma

Okružno tužiteljstvo Doboj, koje je zaduženo za regiju u kojoj se nalazi Teslić, potvrdilo je za Radio Slobodna Europa da su inspektori postupali prema anonimnim prijavama. “Dostavljene su tri anonimne prijave i jedno policijsko izvješće povezano sa sumnjom o nezakonitosti u poslovanju Šumskog gospodarstva s privatnim tvrtkama“, objašnjavaju u tužiteljstvu.

Mladen Stanojević, predsjednik MZ Čečava pokraj Teslića, kaže kako je najveća sječa šume bila pred lokalne izbore u BiH u studenome 2020.

“Sjeklo se po redu, bor, jela i hrast. Najviše je stradala hrastova šuma. Ovdje raste hrast koji je izuzetno kvalitetan. Kamioni su išli dan i noć. To je bio vjerovatno i izvor političkog financiranja u tom razdoblju“, objašnjava Stanojević.

Prerada drva u Tesliću ima dugu tradiciju. No iskorištavanje šumskog bogatstva u posljednjih desetak godina stručnjaci ocjenjuju kao “nemilosrdnu sječu širih razmjera”.

“Mislim da je ekocid adekvatan termin. Posječena su genotipski najvrijednija stabla. Ostala su mlada i nezrela stabla, a često i šumsko zemljište bez stabala. Hrast se vrlo teško obnavlja i u prirodnim uvjetima. Možemo uzeti kredite, ali ne možemo kupiti stablo staro 120 godina“, objašnjava Goran Jović, tehnolog u Šumskom gospodarstvu Borja, koje upravlja šumama u Tesliću.

Štete su počinjene i na planinama Borja i Očauš u blizini Teslića, kaže Dušan Marković, predsjednik Sindikata u ŠG Borja.

“Riječ je o o velikim sječama. Na jednom stovarištu zaplijenjeno je 1200 kubika trupaca, bez prateće dokumentacije. Sada možemo samo nagađati o štetama koje su prošle neopaženo“, ističe Marković.

Sprega poduzetnika i političara

Poslove su, kaže, obavljale tvrtke Drvo-Export, G&B Javorova i Fenix-Holz. Većina izvođača ima registrirane dvije tvrtke jer nije dopušteno da jedna tvrtka siječe i kupuje isto drvo. Druga tvrtka je obično registrirana na suprugu, sestrinu kćer i slično. Jedna tvrtka se bavi sječom i izvozom trupaca, a druga se pojavljuje kao kupac.

“Javno poduzeće nije imalo snage suprostaviti se moćnicima. To su izvođači radova u šumama i ljudi u politici. Oni imaju veliku zaštitu, tako da su, vjerovatno, imali odriješene ruke“, navodi Marković.

Nadležna inspekcija zaplijenila je trupce koji su bili u vlasništvu tvrtke Klječanin – Company, čija je partnerska tvrtka Drvo – Export. Vlasnik obje tvrtke je Srđan Klječanin, vijećnik u Skupštini općine Teslić (Savez nezavisnih socijaldemokrata – Milorad Dodik), koji tvrdi da je riječ o političkoj istrazi.

“Sve urađeno bilo je u skladu sa zakonom. Kada je riječ o oduzimanje robe u tvrtki Klječanin – Company to je politički montirano kako bi me ucjenjivali da obavljam usluge za razne političare. Šumarstvo mi je fakturiralo robu. Uredno sam platio oko 160.000 maraka (oko 80.000 eura). Zaplijenjeno mi je 1200 plaćenih kubika. Tužio sam inspekciju Sudu u Banjoj Luci, jer ako je nezakonita sječa, zašto sam plaćao robu“, kaže Klječanin.

U Inspektoratu RS, pak, odgovaraju da oduzeti trupci nisu imali potrebnu dokumentaciju kao dokaz o porijeklu.