U 2021. godini termoelektrane na ugljen na Zapadnom Balkanu ponovno su kršile legislativu o onečišćenju zraka četvrtu godinu zaredom, emitirajući pet puta više sumporovog dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dopušteno, navodi se u izvještaju koji je objavila mreža CEE Bankwatch, a podržao Regulatorni institut za obnovljivu energiju i okoliš (RERI).

Bez uporabne dozvole
Stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. siječnja 2018. trebalo je donijeti smanjenje smrtonosnog onečišćenja zraka, piše Danas.

Ali novi izvještaj – Uskladiti ili zatvoriti – pokazuje da su emisije prašine iz postrojenja na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u 2021. godini u odnosu na prethodne godine, dok su samo emisije sumporovog dioksida blago smanjene.

Termoelektrana Kostolac B konačno je počela smanjivati emisije sumporovog dioksida 2021. godine, ali Elektroprivreda Srbije (EPS) još uvijek nije pribavila uporabnu dozvolu za postrojenje za odsumporavanje, osam mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za njeno izdavanje.

Kostolac B je tijekom 2021. godine emitirao 26.015 tona sumporovog dioksida – što je značajno smanjenje u odnosu na 95.097 tona u 2020. – ali i dalje 1,6 puta više od dopuštenog.

Termoelektrana Kostolac A2 je u 2021. bila najveći onečišćivač kada je riječ o prekoračenju pojedinačne granice onečišćenja, emitirajući 13 puta više sumporovog dioksida od dopuštene granice.

Regionalni lider u onečišćenju u 2021. i dalje je Bosna i Hercegovina. TE Ugljevik je 2021. ponovno emitirala najviše sumporovog dioksida u regiji – 86.774 tone – iako je instalirana oprema za odsumporavanje koja je plaćena 85 milijuna eura.

Najveći emiter prašine u 2021. bila je termoelektrana Gacko u Bosni i Hercegovini, čije su emisije više nego utrostručene prošle godina – na 4960 tona ili 16 puta više nego što je dopušteno NERP-om, ali razlozi za ovo veliko povećanje nisu objavljeni.

U 2020. godini ukupne emisije sumporovog dioksida iz 18 termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu bile su 2,5 puta veće od emisija 221 termoelektrane u zemljama Europske unije.

“Elektroenergetski sustav Srbije, koji se temelji na ugljenu, pokazao je sve svoje slabosti tijekom prethodne zime, a praksa je dokazala da ugljen nije jamstvo stabilnosti energetskog sustava. S druge strane, Republika Srbija ne primjenjuje ključni instrument za smanjenje onečišćenja zraka iz termoelektrana i dopušta da termoelektrane Elektroprivrede Srbije neometano prekoračuju dopuštene vrijednosti.

Za četiri godine od početka primjene Nacionalnog plana za smanjenje emisija i dalje nismo niti blizu usklađivanja. Emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana prošle godine bile su čak četiri i pol puta veće od dopuštenih”, izjavio je Mirko Popović, programski direktor RERI-a.

Potrebne su veće kazne
Pippa Gallop iz Mreže CEE Bankwatch navela je da je u 2021. Tajništvo Energetske zajednice otvorilo predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali da to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju.

“Europska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici – kakve se primjenjuju u Europskoj uniji – ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi”, dodala je Gallop.