Da se kojim slučajem u BiH uvede porez na bogatstvo, sličan onom u Španjolskoj, na godišnjoj razini bi se prikupilo čak 490 milijuna maraka, odnosno 41 na mjesečnoj razini, što bi se onda moglo iskoristiti za rješavanje problem siromaštva i borba protiv klimatskih promjena.

Navela je to u nedavnoj analizi skupina aktivista iz mreže Tax Justice Network, koja pripada mreži organizacija za poreznu pravdu, koja procjenjuje koliki prihod svaka država može prikupiti oporezivanjem bogatstva.

Što kažu procjene?

Na kraju su došli do zaključka da bi se uvođenjem ovog poreza na globalnoj razini godišnje moglo prikupiti više od dva trilijuna dolara, što bi podiglo vrijednost proračuna zemalja pojedinačno u prosjeku za oko sedam postotak. Kad je riječ o regiji, procjenjuje se da bi Crna Gora na ovaj način godišnje inkasirala oko 40 milijuna dolara, Sjeverna Makedonija 74, a Hrvatska čak 1,7 milijardi.

Kao mjerilo uzeli su model koji je španjolska vlada predvođena socijalističkim premijerom Pedrom Sánchezom predstavila krajem 2022. godine.

Riječ je o privremenom porezu na bogatstvo pojedinaca čija se imovina procjenjuje na više od tri milijuna eura. Istaknuli su i da ovakve i slične porezne reforme usmjerene prema bogatima nisu dovele do preseljenja u druge zemlje te da je tek 0,01 posto najbogatijih kućanstava nakon ovakvih i sličnih poreznih reformi spakiralo kofere i preselilo se u drugu zemlju. Objašnjavajući zašto bi, između ostalog, trebalo uvesti ovakve i slične poreze, autori analize ističu da tek mali broj ljudi u svojim rukama drži najveći dio globalnog bogatstva, više od četvrtine u svakoj zemlji. Kao primjer su naveli da jedan milijarder posjeduje više bogatstva nego što bi prosječno kućanstvo moglo potrošiti u 10.000 godina.

Do tog ogromnog bogatstva došli su djelomično zahvaljujući poreznoj politici iz prošlosti. Korijen problema je, prema njima, u tome što se stečeno bogatstvo obično oporezuje po daleko nižim stopama od teško zarađenog (plaće). Kako su dalje izjavili, samo polovica bogatstva stvorenog u svijetu svake godine ide ljudima koji zarađuju za život – ostatak se prikuplja kao renta, kamate, dividende i kapitalni dobici. Navode i da tri od pet najbogatijih ljudi na Forbesovoj listi milijardera za 2024. godinu imaju plaću od jednog dolara. Smatraju da je ovakvo stanje neodrživo, postavljajući pitanje – zašto se svijet ne osjeća bogatijim iako ima više bogatstva nego ikada prije.

Na kraju upozoravaju da ekstremna akumulacija bogatstva u rukama malog broja ljudi ne samo da stvara velike društvene i društvene podjele, već i čini gospodarstva zemalja sve manje produktivnima, jer oni koji imaju “milijune i kamione” rade ne ulagati u realnu ekonomiju, već u luksuz i maglu, baveći se isključivo burzovnim špekulacijama. Autori ove analize zaključili su da bi te promjene okončale pošast globalne zloporabe poreza od strane velikih korporacija i superbogatih.

Predizborne parole

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prije sedam-osam godina bilo je određenih prijedloga da se uvede porez na bogatstvo, ali je sve ostalo prazna politička priča, koja je prvenstveno korištena u predizborne svrhe.

Za razliku od poreza na dohodak i kapitalnu dobit, porez na bogatstvo smatra se sveobuhvatnijim načinom izračuna ukupnog bogatstva pojedinca. Trenutno samo tri zemlje u Europi naplaćuju porez na neto bogatstvo – Norveška, Španjolska i Švicarska.

Norveška naplaćuje porez na bogatstvo od jedan posto na vrijednost imovine iznad 150.000 eura, pri čemu 0,7 posto ide općinama, a 0,3 posto vladi. Ako netko ima bogatstvo veće od 1,8 milijuna eura, porezna stopa je 1,1 posto. Španjolska je uvela takozvani progresivni porez, koji se kreće od 0,16 do 3,5 posto, za one koji imaju bogatstvo veće od 750.000 eura. Osim toga, prije nekoliko godina ova je država uvela solidarni porez od 1,7 do 3,5 posto za one čija cjelokupna imovina prelazi vrijednost od tri milijuna eura, prenosi Glas Srpske.