Sve skuplje mineralno gnojivo moglo bi biti razlog novog lančanog poskupljenja hrane u Srbiji, ali i na globalnoj razini. Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva još od lipnja vrtoglavo rastu, piše Politika. Glavni razlog je kriza u proizvodnji plina i drugih energenata zbog čega veliki proizvođači gnojiva smanjuju proizvodnju.

Portal Agroklub prenosi da je kemijski div BASF objavio kako je znatno smanjio svoje kapacitete za proizvodnju gnojiva zbog visokih cijena prirodnog plina.

Ratarima rastu ulaganja

“Pratit ćemo razvoj cijena energenata i u skladu s tim prilagođavati proizvodnju amonijaka”, priopćili su iz te kompanije, dodajući da ga u pogonima u Belgiji i Njemačkoj već manje proizvode. Istu strategiju najavljuju i drugi veliki proizvođači.

Srbija uvozi velike količine mineralnih gnojiva, a poljoprivrednici su zbivanja na svjetskom tržištu već osjetili na početku proljetne sjetve jer su im troškovi proizvodnje znatno povećani. U drugom tromjesečju 2021., u odnosu na isto razdoblje 2020., mineralna gnojiva bila su skuplja za 14,3%.

Aleksandar Leposavić, s Instituta za voćarstvo u Čačku, kaže da je ono što se trenutačno događa veliki problem za poljoprivrednike.

Prema njegovim riječima, cijena osnovnog gnojiva za kratko vrijeme porasla je sa 45 dinara na 70 (sa 0,3 na 0,5 eura) po kilogramu.

“Jasno je koliki su to dodatni troškovi za ratare”, ističe Leposavić i objašnjava da je za hektar obradive površine potrebno od 600 do 800 kilograma samo osnovnog gnojiva.

“Poljoprivrednici sada kalkuliraju jer im ulaganja rastu, a neki razmišljaju i o smanjenju proizvodnje. Pripremaju se za jesenju sjetvu tako da ovakve informacije s tržišta njih najviše pogađaju”, dodaje Leposavić.

Komisija za zaštitu konkuretnosti u prosincu 2020. objavila je trogodišnju analizu (od 2017. do 2019.) o tržištu umjetnih gnojiva u Srbiji, uzimajući u obzir rast proizvođačkih cijena 2019. kao i stečaj jednog od najvećih proizvođača gnojiva u Srbiji – Azotare iz Pančeva.

Komisija je objavila kako je u tom razdoblju poslovao samo jedan proizvođač mineralnih gnojiva – Elixir Group, s pogonima u Šapcu i Prahovu. Ističe se i da je 2019. došlo do osjetnog rasta uvoza, tako da je na kraju te godine bio za 5% veći od onog u 2017.

Hoće li pokrenuti Azotaru?

Umjetna gnojiva najviše su se uvozila iz Rusije (oko 60%) ali i iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Rumunjske. Uvoz umjetnog gnojiva bio je bez carina, dok je na tržištu poslovao velik broj uvozničkih tvrtki.

Prema podacima Uprave carina, u prve dvije analizirane godine vodeći uvoznik gnojiva bio je Elixir Group, ali ju je 2019. pretekla novosadska kompanija Promist.

U svibnju ove godine upravo je Promist kupio Azotaru za 650 milijuna dinara (oko 5,4 mil. eura). Novi vlasnik najavio je kako planira pokrenuti barem dio proizvodnje umjetnog gnojiva.