Visoke temperature, bez kiše tijekom gotovo cijelog ljeta, smanjile su urod krumpira u Srbiji za 50 do 70 posto tamo gdje je proizvodnja najveća, u ivanjičkom i čačanskom području.

Duško Dimitrijević, iz sela Brezova pokraj Ivanjice, izjavio je za agenciju Beta da su ove godine bile nezapamćene temperature od 32 i 34 stupnja na nadmorskoj visini od 1000 metara, praćene vrućim vjetrom i bez jutarnje rose, što je smanjilo urod.

Poljoprivredni proizvođač Ivan Kraković iz Močioca, koji uzgaja krumpir na 6,5 hektara kaže da se prošle godine krumpir prodavao za 7 do 8 dinara po kilogramu.

“Da su bili prosječni vremenski uvjeti, s površine od 6,5 hektara ove godine dobio bi od 35 do 40 tona, a ne vjerujem da ću imati 20 tona”, rekao je Kraković.

Krumpir će ove godine biti skup, osim ako ga, kako kaže Dragan Bogdanović, proizvođač iz Ivanjice, netko ne uveze i sruši cijenu domaćeg.

Dužni poljoprivrednim ljekarnama

Ovih dana kilogram krumpira se na veletržnici u Beogradu prodaje za 50 do 60 dinara (od 0,4 do 0,5 eura), a u maloprodaji i za 80 dinara (0,65 eura).Jednako loš urod krumpira očekuje se i u BiH. Dugotrajna suša i rani mrazevi negativno su utjecali na proizvodnju, kažu poljoprivrednici, dodajući da će cijena tog povrća i dalje rasti.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara RS, kaže da je situacija u BiH u odnosu na lošu situaciju u regiji još i gora, te da krumpira na tržnicama u Republici Srpskoj gotovo i nema.

“Postoji više razloga zašto je tako, a prvi je taj što prošle godine krumpir nije prodan, propao je i završio na smetlištu te su proizvođači ove godine zasadili manje”, rekao je Mastalo za Nezavisne novine.On je dodao da su poljoprivrednici ostali dužni poljoprivrednim ljekarnama te su sadili svoje sjeme, koje nije odgovarajuće, što je utjecalo na prinos.

“Također, suša je smanjila urod za oko 30 posto. Usto, ove je godine daleko veća potražnja za krumpirom, a većina je prodana ljetos za niže veleprodajne cijene, koje su tada iznosile 0,30 do 0,35 KM po kilogramu (od 0,15 do 0,17 eura)”, rekao je Mastalo.Kako je naveo, sve je to utjecalo da na tržištu bude manje krumpira, a manji prinos uz veću potražnju dovodi do rasta cijena.

“Takvo je stanje i u Srbiji i Hrvatskoj, zbog čega krumpir ne možemo uvesti jer je i kod njih jednako kao i kod nas”, dodao je Mastalo. Prema njegovim riječima, trenutačno se veleprodajna cijena kreće oko 0,60 KM (0,30 eura), a u maloprodaji 0,70 (0,35 eura) ili čak do 0,80 KM (0,40 eura), te je istaknuo kako je sigurno da će cijena krumpira još porasti.

Kada je riječ o FBiH, prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, stanje je jednako kao i u RS, a suša je ponegdje dovela do prave katastrofe.

“Borimo se da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu prelevmani. Kod nas su vrlo mali poticaji i zbog toga naši proizvodi propadaju”, rekao je Bićo.

Dodao je da je pandemija koronavirusa lani utjecala na to da se proizvodnja poveća te je došlo do hiperprodukcije, zbog čega je dosta krumpira propalo.

“Problem je što je uvozna roba jeftinija od naše, lako će naš krumpir poskupjeti, ali to nije rješenje”, kaže Bićo.

S druge strane, uzgajivači ranog krumpira kažu da nisu imali problema sa sušom, ali da im je dio uroda propao zbog kasnih mrazeva.

“Mi navodnjavamo, te do 1. srpnja sav krumpir iskopamo i prodamo”, rekao je Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje iz Ljubuškog. Dodao je da je kasni mraz utjecao na to da proizvodnja krumpira zakasni te je smanjio urod.

“Vađenje krumpira trebalo je početi 1. svibnja, ali zbog mraza smo počeli tek mjesec dana kasnije. Cijene su lošije u odnosu na 2020. jer prošle godine nismo mogli ništa prodati, a ove godine je situacija bolja”, rekao je Vukojević.

Slaba zarada seljaka

Prema njegovim riječima, kilogram krumpira na tržnici u Ljubuškom sada stoji oko 0,80 KM.

“U lipnju i početkom srpnja cijena je bila loša i kretala se od 0,30 do 0,40 KM po kilogramu jer su se tada sastali viškovi starog krumpira koji se nije prodao godinu ranije s novim krumpirom”, objasnio je Vukojević.

On je dodao da sve cijene rastu te je nejasno kako građani BiH preživljavaju, a posebno seljaci koji od rasta cijena gotovo da nemaju nikakvu zaradu.