Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine ostvarila manji izvoz za čak 560 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ovi poražavajući podaci za bh. gospodarstva kažu da bi, ukoliko se ovakav trend pada izvoza nastavi do kraja godine, BiH mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inozemstvo za više od dvije milijarde KM.

Rast uvoza
Vanjskotrgovinska komora BiH objavila je da je ukupan obujam robne razmjene iznosio 10,9 milijardi KM, što je manje za 2,75 posto ili 308,7 milijuna KM u odnosu na prvi kvartal 2023.

“Od toga je ukupna vrijednost izvoza 3,95 milijardi KM, što je za 560 milijardi KM manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz u BiH iznosio je 6,94 milijarde KM, što je za 252 milijuna više u odnosu na isti period prethodne godine. Promatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na svim vodećim tržištima, ali je prisutan trend usporavanja izvoza, koji je posebno izražen u ožujku 2024. godine.

Najveći pad izvoza zabilježen je na tržištima Hrvatske (12,8 posto), Austrije (14,3 posto), Italije (18,5 posto) i Njemačke (9,4 posto) nakon višegodišnjeg rasta. Među zemljama CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (26,4 posto).

Ohrabruje porast izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je zabilježen porast izvoza na tržište Turske (37,9%). Kretanje uvoza imalo je suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi oko tri milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija”, stoji u podacima STK BiH.

Kad je riječ o proizvodima i carinama, najviše su zaslužne za pad tri stavke: električna energija, željezo i čelik, karbonati i ostali proizvodi kemijske industrije.

“Izvoz električne energije smanjen je za 196,1 milijun KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru ruda, metala i proizvoda izvoz je smanjen za 191,8 milijuna KM ili 21%, a pad se uglavnom odnosi na pad izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajno je smanjen i izvoz karbonata, odnosno proizvoda kemijske industrije, sa smanjenjem od 53 milijuna KM”, navodi se.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za Nezavisne novine da su u prvom kvartalu i dalje prisutne posljedice smanjene potražnje za našim izvoznim proizvodima izazvane padom industrijske proizvodnje u EU.

Ozbiljne posljedice
“Također, to je bilo razdoblje kada je inflacija stavljena pod kontrolu, što je sa stajališta cijena naših izvoznih proizvoda dovelo do pada vrijednosti našeg izvoza. U našem izvozu dominiraju resursno intenzivni proizvodi, tj. kao i poluproizvoda i komponenti u segmentu auto industrije. Industrijski oporavak proizvodnje u EU i popratni rast realne potražnje potaknut smanjenjem inflacije do granica monetarnog cilja od 2% stvorit će pozitivniji trend našeg izvoza”, objasnio je Mlinarević.

Doktor gospodarske diplomacije Siniša Pepić rekao je da bi, ako se ovaj zabrinjavajući trend pada izvoza nastavi, to do kraja godine moglo imati ozbiljne posljedice na gospodarstvo zemlje.

“Smanjenje izvoza može dovesti do pada prihoda, a može utjecati i na zapošljavanje i gospodarski rast. Da bismo se suočili s tim izazovom, moramo primijeniti niz strategija. To uključuje jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, Diverzifikacija izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja za privlačenje stranih ulaganja, te podrška razvoju inovacija i tehnološkog napretka u industriji. Odgovor na ovu situaciju zahtijeva ulaganje u obrazovanje i istraživanje za poticanje razvoja novih sektora i tehnologija koje bi mogle biti konkurentne na globalnom tržištu.”, naglasio je Pepić.