Velik rast cijena goriva posljednjih mjeseci potaknuo je crno tržište u Republici Srpskoj na kojem se dizel i benzin trenutačno mogu kupiti za jednu marku (0,5 eura) jeftinije nego na benzinskim postajama.

Cijene goriva na benzinskim postajama u RS kreću se od 3,49 do 3,70 KM (od 1,7 do 1,9 eura) za litru, a sve su glasnije prognoze da će porasti i na četiri KM, pišu Nezavisne novine.

No, prema informacijama portala Capital, litra dizela na crnom tržištu može se kupiti i za 2,6 KM (1,3 eura), a na pojedinim mjestima i ako kupac pozna “prave ljude”, čak i jeftinije.

Inspektori ništa ne znaju
Sugovornici banjalučkog lista objašnjavaju da se crno tržište opskrbljuje gorivom iz nelegalnog uvoza tako što nisu plaćena ekstremno visoka davanja državi ili zahvaljujući krađi goriva, najčešće iz javnih poduzeća i građevinskih strojeva.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nemaju saznanja o nelegalnom uvozu, a isto kažu i u Inspektoratu RS.

“Inspektorat RS nema saznanja niti dojava o nelegalnoj prodaji goriva u RS. Naše kontrole uglavnom se odvijaju po redovnom rasporedu, svakodnevno se kontroliraju benzinske postaje”, kažu iz Inspektorata.

Dodaju da dobivaju određeni broj predstavki, a koje se uglavnom odnose na primjedbe, nedostatke i određene usluge koje su isključivo vezane uz zaštitu prava potrošača.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da ga informacije Capitala ne iznenađuju jer se slično već događalo na tržištu cigareta.

“Kada su cijene cigareta premašile razinu prihvatljivu većini kupaca došlo je do širenja crnog tržišta. Naravno, daleko je lakše trgovati na taj način cigaretama nego gorivom, ali imali smo ponekad situaciju da se na nekim benzinskim postajama, ili izvan njih, lož ulje prodavalo i ulijevalo izravno u rezervoare vozila po znatno nižim cijenama u odnosu na dizel gorivo”, objašnjava Gavran.

On dodaje da bi, ako se crno tržište goriva raširi, to moglo skrenuti pažnju vlasti da su nužne mjere kako bi se zaštitili građani i gospodarstvo.

“Ako su pokazali da ih zanima jedino proračun i da ih nije briga za potrebe građana i gospodarstva, onda bi ovakva pojava, koja znači potpuno izbjegavanje plaćanja poreza i trošarina, možda mogla potaknuti vlasti da je onemoguće suspenzijom trošarina i smanjenjem PDV-a, te bi legalno gorivo bilo jeftinije, a određeni prihodi ipak bi išli i u proračune”, zaključuje Gavran.

Država ne reagira
Prema podacima UIO BiH, prihodi od trošarina na naftu i naftne derivate u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 201,6 milijuna KM (103 mil. eura), što je 8,4 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ako se tome dodaju prihodi od PDV-a koji iznosi 17% po litri goriva, a koje je danas za oko 80% skuplje nego godinu ranije, jasno je da država ima prostora za reakciju i odricanje od dijela prihoda.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatio prijedlog zastupnika da se na dnevni red sjednice uvrsti poziv Domu naroda BiH za ukidanje trošarina na naftu i naftne derivate na šest mjeseci.