Na inicijativu Saveza vinara i vinogradara Srbije u sljedećih mesec i pol dana vino i grožđe iz uvoza inspekcije će pojačano kontrolirati i obavljati dodatne analize kako bi se utvrdila kvaliteta onog što stiže na srpsko tržište, doznaje Politika.
Taj savez, koji okuplja 12 udruga, nedavno je objavio da bi u ovom teškom razdoblju rješenje za smanjenje uvoza vina i grožđa moglo biti i u osnivanju prve domaće burze, gdje bi vinari i vinogradari mogli međusobno trgovati, razmijenjivati iskustva i formirati cijene.
Sektor vinarstva u svijetu bilježi velike gubitke za vrijeme pandemije koronavirusa. Francuski proizvođači objavili su da će milijuni boca šampanjca ostati u skladištima, a Hrvatska je odlučila otkupiti 10 posto vina koje zbog korone nije prodano u trgovinama, restoranima i kafićima, te će biti destilirano i pretvoreno u medicinski alkohol.
Niti srpski proizvođači vina nisu u boljoj poziciji, a taj sektor od ranije dodatno opterećuje i prekomjerni uvoz vina i grožđa, objašnjava beogradski list.
Kratkoročna strategija
Prije nekoliko mjeseci, na početku pandemije, poznavatelji tržišta upozorili su da su posljednje dvije berbe u Europi bile izuzetno dobre i da mnoge države imaju subvencije na izvoz vina.
To bi moglo dovesti do toga da Srbija, po završetku pandemije, bude preplavljena jeftinim grožđem i rinfuznim vinima, ako ne zaštiti svoje tržište.Stevan Rajta, direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije, kaže da je nedavno održan sastanak s predstavnicima vlade, nadležnih ministarstava i Privredne komore Srbije na kojem je dogovorena neka vrst kratkoročne strategije u otežanim tržišnim prilikama.
“Naš izvoz je tri do četiri puta manji od uvoza. Trudimo se ograničiti veliki uvoz rinfuznog vina i sorti grožđa iz Makedonije, Crne Gore i Moldavije. Većina naših vina proizvodi se od grožđa koje dolaze iz krajeva koji nisu u Srbiji, a predstavljaju se kao srpska vina. Zato i imamo veliki problem da gotovo sva naša vina nemaju identitet i porijeklo”, kaže Rajta.
Prema njegovim riječima, nitko u tom sektoru nema tako otvoreno tržište kao Srbija gdje “svi mogu da doći i raditi te iznositi velike količine novca”. Istovremeno, domaći vinari i vinogradari bilježe velike gubitke.
“Imaju zalihe koje ne mogu prodati, ne mogu se razvijati jer kažu da je njihovo vino loše. Pa naravno da je loše, kada nemaju novca za ulaganje”, kaže sugovornik Politike. Država, dodaje, maksimalno pomaže, ali ističe da je u tom sektoru bilo mnogo interesa i lobiranja gdje je nekoliko vinara dobro zarađivalo, a ostali, odnosno većina, nisu imali nikakve šanse.
“Imamo mnogo dobrih malih, obiteljskih vinarija koje prizvode izvrsna vina ali ne mogu osigurati plasman jer veliki vinari kontroliraju cijelo tržište”, kaže Rajta, a savez ima podatke da uvoznici iz Hrvatske, koji su dobili novac iz EU, pronalaze distributere u Srbiji i izravno im plaćaju velike svote novca da uvezu njihovo vino i plasiraju ga u pet ili deset restorana.
“I onda kada dođete sa svojim vinom nema prostora jer ne možete tako nešto ponuditi. Tržište je dosta nesređeno i ima mnogo mešetarenja, a samo pojedinci imaju korist od toga”, kaže Rajta.
Sadašnja situacija s pandemijom, po nedavno provedenoj anketi, pokazuje da je došlo do pada prodaje vina za 35 do 45 posto, što je, smatra Rajta, velik pad za vinare, posebno one koji su u razvoju.
“Katastrofalno je bilo u razdoblju zabrane kretanje, ali se situacija malo popravila u svibnju i lipnju, nakon čega je prodaja opet snažno pala. Teško je, ne samo kod nas već svuda. Ako bi sada, do kraja godine restorani malo bolje radili šteta bi mogla biti dijelom nadoknađena”, dodaje Rajta.
U svakom slučaju, kako ističe, svi će se boriti da što više prodaju ili izvezu neprodano vino, kojeg ima mnogo, i da zaštite svoje tržište. “Svatko će se snalaziti na svoj način. U Bosni i Hercegovini tražit će zabranu uvoza grožđa i vina na 90 dana. Mi ćemo od rujnu početi raditi na izradi zakona koji će biti povoljniji za vinare i vinogradare”, objašnjava Rajta, dodajući da se ne boji konkurencije, ali da svatko mora imati kvotu jer svi trebaju raditi.
Povezani s obitelji Vučić
Srpsko Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je krajem svibnja Savezu vinara i vinogradara Srbije maksimalan iznos iz sredstava za podršku udrugama za razvoj poljoprivrede, objavio je portal Pištaljka.
Na javnom natječaju za dodjelu državne pomoći za projekt “Edukacija i savjetovanje o značaju razvoja vinogradarskog i vinarskog sektora kroz modernizaciju proizvodnje i prerade” savez je dobio milijun dinara (oko 8300 eura).
Savez vinara i vinogradara, koji je registriran prije godinu dana, 14. veljače organizirao je manifestaciju “Sveti Trifun na Savskom vencu” koju je posjetila Ana Brnabić, predsjednica vlade, i u govoru najavila da će država uložiti 300 milijuna eura u vinogradarstvo u sljedećih deset godina. Tom događaju bio je nazočan i Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Savez vinara i vinogradara okuplja udruge proizvođača vina s oznakom geografskog porijekla s područja Srbije, a nastao je na inicijativu upravo Aleksandra Vučića.
Za direktora je imenovan Stevan Rajta, kojeg je u Politici 2008. godine Aleksandar Vučić, tada u oporbi, hvalio kao najboljeg poznavatelja vina u Srbiji, piše Pištaljka.
Inače, prošlog tjedna je u Beogradu održan Vinski karneval, prvi festivalski događaj u sklopu drugog Good Food & Wine Festivala.
U Vinskom karnevalu sudjelovali su predstavnici proizvođača vina koji su građanima dijelili svoje proizvode.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu