Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije tijekom devet mjeseci ove godine veća je za 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., uz ostvareni suficit u vanjskoj trgovini od 1,4 milijarde eura, što je povećanje od oko 24 posto u odnosu na prošlu godinu, priopćila je Privredna komora Srbije (PKS), prenosi Tanjug.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena u poljoprivredi i prehrambenoj industriji za devet mjeseci ove godine vrijedi više od 4,7 milijardi eura.

Izvoz je vrijedan više od tri milijarde eura, što je povećanje od 16,7 posto u odnosu na rezultate iz istog razdoblja 2020. godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, poljoprivredno-prehrambeni sektor sudjeluje u ukupnom izvozu Srbije sa 19,7 posto.

Uvoze i svinjsko meso

PKS navodi da je poljoprivrednih proizvoda uvezeno za nešto manje od 1,7 milijardi eura, što je povećanje od oko 10 posto, i čini 8,1 posto ukupnog uvoza u Srbiju.

Pokrivenost uvoza izvozom je 186,5 posto, dok je od siječnja do rujna prošle godine iznosila 176,9 posto.

Srpski poljoprivrednici su tijekom devet mjeseci ove godine najviše izvozili kukuruz, svježe i zamrznute maline, duhan i cigarete, voće i povrće, vodu i sokove, dok se uvozilo različite proizvode od duhana, banane, hranu za pse i mačke, sirovu kavu i svinjsko meso.

Naravno, postoji još puno prostora za unaprjeđenje srpske poljoprivrede, pri čemu je značajna uloga europskog novca.

Naime, srpskim farmerima je od 175 milijuna eura pomoći za poljoprivredu iz IPARD-a, pretpristupnog fonda EU, dosad odobreno 47,4 milijuna eura za 725 projekata, ali Ružica Gelo, bivša glavna pregovaračica Hrvatske za poljoprivredno poglavlje, smatra da do kraja 2023. godine, dokad se pomoć mora iskoristi, ima dovoljno vremena da se povuče znatno više.

Ključna uloga konzultanata

“Kada pogledate statistiku korištenja fondova u EU, vidite da je vrhunac u šestoj ili sedmoj godini. Pretpostavljam da će sada doći do značajnih povlačenja sredstava. Neki od problema su što poljoprivredni proizvođači ne mogu niti uz pomoć banaka zatvoriti financijsku konstrukciju.

Riječ je i o prekompliciranim procedurama koje mogu usporiti proces”, rekla je Gelo novinarima iz Srbije koji su u rujnu posjetili Hrvatsku u sklopu projekta Puls Europe – medijske posjete EU”, kojeg financira Izaslanstvo EU u Srbiji.

Zbog toga je, kako je navela Gelo, ključna uloga konzultanata koji poljoprivrednicima pomažu u pripremanju projekta, odnosno aplikacija na natječajima za sredstva iz pretpristupnih fondova EU, što je prilično komplicirana, a i najmanja pogreška može ostaviti poljoprivrednike bez novca.