Zbog tvrdnji pojedinih prijevoznika da njihovi kolege koji voze hladnjače zlorabe povlašteni status za prelazak granice, Carinska uprava odlučila je privremeno ukinuti mogućnost prvenstva hladnjača. Ova odluka zatekla je proizvođače jagoda pred samu berbu.

Ove sezone, umjesto deviznog priljeva državi i proizvođačima, srpske jagode uglavnom su završile na domaćem tržištu po cijeni nižoj od cijene proizvodnje, kažu voćari.

Izostala prilagodba
Tvrde da tijekom blagdana granične službe nisu prilagodile rad sezoni, koja je ove godine bila ranije. Prijevoznici također poručuju da zelene koridore treba što prije uspostaviti jer predugo čekanje kamiona na granicama samo šteti domaćem gospodarstvu.

Ukidanje prava prvenstva prolaza za hladnjače nije jedini problem koji je ove godine utjecao na pad izvoza jagoda iz Srbije, kažu proizvođači.

“Za vrijeme praznika fitosanitarna služba gotovo da nije radila, pa od 1. do 7. svibnja niste mogli izvesti ni kilogram jagoda. U tom razdoblju službe su radile 2. i 4. svibnja, jer je radila carina nakratko se dogodilo da imate kupce koji su spremni platiti, imate robu koja se ne može dugo čuvati, jer jagode mogu stajati u hladnjači najviše 5-6 dana”, kaže za RTS Vlado Šomoši, direktor Voćarske zadruge Bačka jagoda.

“To je zato što su jagode bile spremne za berbu otprilike dva tjedna ranije, a naše državne vlasti nisu dovoljno fleksibilne da se prilagode takvim stvarima. Sve to kod kupaca stvara dojam da je trgovina sa Srbijom nepouzdana, što šteti ne samo proizvođača, već za cijelu državu”, ističe sugovornik.

Smanjenje izvoza značilo je da su domaće jagode ostale na našem tržištu, što je srezalo otkupnu cijenu.

“Cijena je za dva dana pala sa 250 dinara u otkupu. Veliki dio jagoda otišao je na domaće tržište i u preradu po cijenama od 80 do 120 dinara, što je ispod cijene koštanja. Ove godine rod je smanjen, samo u našem kraju smo imali četiri mraza, pa je cijena jagode 180 dinara po kilogramu, pa su proizvođači u minusu”, objašnjava Šomoši.

Prijevoznici već duže vrijeme upozoravaju da se procedure na graničnim prijelazima moraju promijeniti i ubrzati. Višesatno čekanje povećava troškove, pa srpska roba gubi na konkurentnosti.

Zeleni koridori
“Hitno treba uspostaviti zelene koridore. Kako smo mogli imati zelene koridore u vrijeme korone i da vozila nisu zadržavana, a sada imamo tolike gužve i čekanja”, pita Goran Aleksić, generalni direktor Poslovnog udruženja cestovnog prometa “Srbijatransport”.

“Osim toga, carinske procedure treba izmjestiti izvan graničnih prijelaza, u interne carinske ispostave koje će najavljivati ​​dolazak vozila, a na graničnim prijelazima provoditi policijske nadzorne kontrole, kao što se radi s osobnim vozilima i autobusima. Čekanje na granice su jedan od razloga zašto se naši vozači ne okreću u inozemstvo, ali vozilo radi”, kaže naš sugovornik.

Podaci pokazuju da je ekonomska aktivnost u Srbiji porasla u posljednjih nekoliko godina, pa je novoIzgrađena infrastruktura omogućila povećanje tranzita kroz našu zemlju za 86 posto. “Sva događanja u Srbiji govore o pozitivnim trendovima kroz kretanje kamiona, a resursi na granici su ostali isti.

Recimo, veliki problem je što se na samom graničnom prijelazu radi fitopatološki pregled. Ako je taj pregled i carina, na primjer, u Šidu, onda bi bila puno veća propusna moć od Šida do graničnog prijelaza, zaključuje Aleksić. Iz resornog ministarstva stiglo je objašnjenje da ova služba prati rad carine, te da su prema njihovoj evidenciji sve fitosanitarne službe na graničnim prijelazima radile tijekom blagdana.