U sljedeće četiri godine u vodni promet Srbije bit će uloženo 380,000.000 eura. Među velikim projektima su proširenje luka u Bogojevu, Prahovu i Sremskoj Mitrovici te izgradnja terminala za terete u Smederevu.

Također, izgradnjom nove luke u Beogradu Srbija će dobiti najveće prometno čvorište na Zapadnom Balkanu, koje će omogućiti povezivanje cestovnog, željezničkog i zračnog prometa s Dunavom, kao najvažnijim europskim vodnim koridorom, piše Politika.

Početak radova u travnju 2022.
Iako je bilo planirano da se beogradska luka izgradi na lokaciji Beljarica u blizini Pupinovog mosta, od tog plana se odustalo jer je taj prostor prirodna brana glavnog grada Srbije u slučaju poplava i u njemu živi više od 166 vrsta ptica. Pokrenuta je izrada tzv. prethodne studije opravdanosti koja će biti gotova u kolovozu.

“Za izradu prethodne studije opravdanosti s generalnim projektom osigurali smo besplatna sredstva Europske unije od gotovo milijun eura. Analiza u sklopu studije prikazat će nekoliko rješenja za novu lokaciju luke Beograd, s njihovim prednostima i manama. Tek po usvajanju te studije može se govoriti o konačnoj lokaciji za novu beogradsku luku”, kažu u Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture. No mjesto blizu Pupinovog mosta nije potpuno ispala iz igre.

Kao jedna od lokacija spominje se mjesto malo uzvodnije od planiranog područja zaštite. U tom slučaju spriječio bi se negativan utjecaj na okoliš. “Nakon usvajanja studije opravdanosti s generalnim projektom tijekom ove godine krenut će izrada studije opravdanosti s idejnim projektom i projektom za građevinsku dozvolu. Rok za završetak cijele tehničke dokumentacije je kolovoz 2021. godine, dok je planirani rok za početak radova travanj 2022. godine”, navode iz ministarstva.

Nova Luka Beograd, koja će imati kontejnerski, naftni, kao i terminal za rasute terete poput ruda, šljunka, žitarica, općih tereta kao što su metalna roba, drvena građa, roba u balama, paketima, paletama, postat će dio osnovne mreže europskih riječnih luka. Među važnim planovima je i proširenje kapaciteta luka u Bogojevu, Prahovu i Sremskoj Mitrovici. Proširenjem kapaciteta Luke Bogojevo, Srbija bi trebala postati logistički centar za prekrcaj i skladištenje poljoprivrednih proizvoda iz Bačkog okruga.

Ta luka će omogućiti pružanje usluga kompanijama koje posluju u istočnoj Hrvatskoj i bit će alternativa za luku Osijek, posebno u razdobljima niskog vodostaja Drave. Kada bude proširena, ona će biti i daleko konkurentnija od luke Vukovar, objašnjava beogradski list.

Projekt obuhvaća izgradnju novih silosa za žito i uljarice, kao i dodatnih skladišnih prostora za poljoprivredne proizvode, manji kontejnerski terminal, kao i naftni terminal. Vrijednost radova je 52,000.000 eura, od čega oko 35,000.000 eura vrijedi lučka infrastruktura, čija je izgradnja obveza Srbije, dok će preostala sredstva uložiti lučki koncesionar.

Neometana plovidba Dunavom
Proširenjem luke Prahovo olakšat će se rad kompanijama u njenom širem zaleđu, ali i onima koje posluju u sklopu slobodne zone Pirot i bave se uvozom sirovina i izvozom finalnih proizvoda iz Rusije, Bjelorusije ili Azerbajdžana.

Rok za završetak izrade tehničke dokumentacije je travanj 2021. godine, dok je planirani rok za početak radova kraj 2021. Do kraja ove godine mogao bi biti završen i projekt hidrotehničkih i bagerskih radova na uklanjanju šest kritičnih sektora za plovidbu na Dunavu.

“Realizacijom ovog projekta, vrijednog gotovo 10,000.000 eura, na plovnom putu Dunava kroz Srbiju bit će omogućena neometana plovidba cijele godine bez obzira na vodostaj. Počeli su i radovi na otklanjanju kritičnih sektora za plovidbu na Savi. Na toj su rijeci već su uređeni sektori Kamičak i Šabac, a ove godine nastavit će se sa sektorom Klenak.

U tijeku su radovi i na adaptaciji brodske prevodnice Đerdap 1, čija je vrijednost 28,5 milijuna eura i koji će biti završeni do kraja sljedeće godine. Time će prevođenje brodova na Đerdapu 1 biti pouzdanije i brže, sa jednog sata smanjit će se na oko 35 minuta.