Nova državna uredba kojom se nalaže štednja javnim poduzećima u Srbiji populistički je potez koji neće dati rezultate, ocjenjuje ekonomist Ljubomir Madžar za Radio Slobodna Europa (RSE).

Naime, želeći smanjiti troškove vlada Srbije sredinom listopada ove godine usvojila je podzakonski akt kojim se javna poduzeća obvezuju da u planiranju poslovanja za sljedeće tri godine poštuju državne ekonomske i fiskalne smjernice, kao i da polažu račune o zapošljavanju i rashodima, od investicija, preko nabavki, do reprezentacije.

Direktori javnih poduzeća, kako se navodi u tom dokumentu, imaju obvezu da vladi polože račun o trošenju novca iz proračuna, službenim putovanjima i sponzorstvima, kao i da prikažu kako su trošili kredite i dobit od 2014. do 2019. godine.

“Ova uredba je očajnički pokušaj da se popravi nešto što se nije moglo postići na drugi način”, navodi Ljubomir Madžar.

Javna poduzeća u Srbiji zabilježila su 2019. ukupan gubitak od gotovo pet milijuna eura, i to uz 244 milijuna eura državnih subvencija, pokazuju podaci Agencije za privredne registre (APR). Prema analizi APR-a, gubitak je zabilježilo 134 od ukupno 549 javnih poduzeća, u kojima je zaposleno 115.500 osoba.

Dok ih država ne reformira, kaže Petar Đukić, profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, ona će propadati.

Predstava za javnost

Između ostalog, uredbom se traže precizni ciljevi za razdoblje od 2021. do 2023., planovi za ostvarivanje dobiti, informacije o slobodnim radnim mjestima, strukturi zaposlenih, zahtjevima za nova radna mjesta i planovima za zapošljavanje novih ljudi. Također, uredbom se predviđaju sredstva za službena putovanja, kao i honorare i stručna usavršavanja, ali najviše do razine iz ove godine.

Ljubomir Madžar kaže kako se čini kao da vlada, koja postavlja direktore državnih poduzeća, sama od sebe traži štednju.

“Bilo bi logično da pozovu svoje ljude na vodećim mjestima, kažu im što se od njih traži i zaprijete ako ne budu poslušni. Ali uredba vjerovatno samo ima za cilj da se vlada u javnosti predstavi kao ona koja brine o državnom i društvenom dobru”, objašnjava Madžar.

Prema konsolidiranom izvješću, Grupa Elektroprivreda Srbije (EPS), sa 25.761 radnika, 2019. godinu završila je s gubitkom od 33 milijuna eura.

Godinu ranije, na drugom mjestu popisa najvećih srpskih gubitaša našao se Srbijagas (950.000 eura), na petom JP Putevi Srbije (550.000 eura) i na sedmom mjestu restrukturirane Željeznice Srbije s gubitkom od 500.000 eura. “Sve to ide preko leđa građana jer država reprogramira i oprašta dugove. Tako da je zbog loše državne i poslovne politike cijelo društvo na gubitku“, kaže Petar Đukić.

Privatizacija jedino rješenje

A Ljubomir Madžar smatra da je jedino rješenje privatizacija i kao loš primjer navodi Srbijagas. Vlada Srbije je 2019. godine otpisala cjelokupan dug Srbijagasa prema državi u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde eura.

Dug tog javnog poduzeća gomilao se godinama, a gotovo 80 posto (933,8 milijuna eura) nastalo je aktivacijom bankarskih jamstava koje je država dala za dugoročne bankarske kredite Srbijagasa. Vlada je zato potraživanje prema Srbijagasu pretvorila u vlasnički udjel.

“To su neučinkovita poduzeća jer u njima nema organizacije koja bi bila oslonjena na zdravu vlasničku osnovu. Tako da su javna poduzeća u Srbiji još veći problem nego drugdje“, objašnjava Madžar.

Prema riječima Milorada Filipovića, profesor Ekonomskog fakulteta, 2,2 posto BDP-a Srbije odlazi na subvencije javnim poduzećima, čija je poslovna imovina procijenjena na 22 milijarde eura, a njihov neto gubitak čini osam posto gubitka cijelog gospodarstva. Prema izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, za rad javnih poduzeća ključan je dobar okvir za korporativno upravljanje, ali je Srbija po tom parametru od 20 zemalja srednje i istočne Europe tek na 15 mjestu.