Telegramske skupine u Srbiji, zloglasne po neovlaštenom dijeljenju seksualnih sadržaja, namjerile su se pogrešnu osobu – studenticu Stašu Ivković, piše agencija France Presse. 

Grupe su tragale za njezinim intimnim fotografijama i pokušavale doći do njezinih osobnih informacija, što je ona saznala anonimnom dojavom 2021. godine. 

Ivković, danas osnivačica beogradske organizacije Osnažene, za francusku agenciju AFP rekla je da su pronašli sve – njezinu adresu, imena roditelja i druge osobne informacije. 

Uslijedile su dnevne poplave vulgarnih i uvredljivih poruka i komentara na njezinim profilima na društvenim mrežama. 

Ta je epizoda pokrenula njezinu dugogodišnju borbu protiv mračnih kutaka društvenih mreža i aplikacija za razmjenjivanje poruka u Srbiji u kojoj članovi svakodnevno dijele osvetničku pornografiju, dječju pornografiju i drugi nezakonit sadržaj. 

Ivković i još dvije žene, članice Osnaženih, uspjele su se infiltrirati u nekoliko takvih grupa na Telegramu, a potom su razotkrile metode korištene u dijeljenju, kupnji i potražnji za ilegalnim sadržajem. 

Sadržaj dijele i članovi obitelji

Svoja saznanja objavile su u izvješću u lipnju. Tamo stoji da se dnevno u takvim grupama u Srbiji dijelilo oko 10 tisuća poruka, a najveća od njih imala je 70 tisuća članova. 

Ivković pripovijeda kako članovi u potrazi za dječjom pornografijom često koriste šifre. 

Učestalo je i da muški članovi obitelji, najčešće sinovi, šalju fotografije svojih majki i sestara u grupe na ocjenjivanje, dijeljenje i u druge svrhe, rekla je.

Tamo se dijele i fotografije ispod suknji iz javnog prometa. Žene doslovno nigdje nisu sigurne, kazala je za AFP. 

U jednom od najgorih slučajeva na Telegramovoj grupi je podijeljena snimka silovanja, a žrtva je za nju saznala tek nakon što se proširila mrežama. Video se uskoro pojavio na stranicama s pornografskim sadržajem, no ubrzo je uklonjen.

Srbijanska povjerenica za rodnu ravnopravnost pripisuje rast takvih grupa duboko ukorijenjenim, tradicionalnim, patrijarhalnim stereotipima o rodnim ulogama u obiteljima i zajednicama u kojima se žene smatraju vlasništvom muškaraca. 

Ova otkrića događaju se u vrijeme dok je Telegram u središtu pozornosti javnosti zbog uhićenja njegovog osnivača Pavela Durova u Francuskoj prošli mjesec. Durov je optužen jer nije spriječio širenje ekstremističkog i ilegalnog sadržaja na toj popularnoj aplikaciji. 

Francuske optužbe

‘Zuckerberg Istoka’ simbol otpora i slobode govora ili pokrovitelj kriminala

Uskoro više od milijardu korisnika

Njegova aplikacija širi se poput požara, vlasnik milijarder zadovoljno trlja ruke

Telegram se predstavlja „neutralnom” alternativnom američkim platformama koje se ktitizira da komercijalno iskorištavaju osobne podatke korisnika. 

Protivnici Telegrama tvrde da pruža utočište ekstremnom seksualnom sadržaju, dezinformacijama i ilegalnoj trgovini drogama. 

Problem je vlast

Bujanje ilegalnih aktivnosti na društvenim mrežama proteklih je godina trajan problem u Srbiji, piše AFP. 

Vlasti su spore u borbi protiv tih aktivnosti, pa je dosad ugašeno samo 13 grupa, pokazuje izvješće lokalnog istraživačkog medija. 

Aktivisti poput Staše Ivković upozoravaju da se nedjelovanjem vlasti problem samo pogoršava. 

Suprotno od susjednih Crne Gore i Hrvatske, Srbija nema zakone protiv neautoriziranog dijeljenja snimaka i distribucije pornografskog sadržaja, uključujući osvetnički. 

Pravna stručnjakinja Jelena Drndarski za francusku agenciju je rekla da se procesuiraju oni koji posjeduju dječju fotografiju, no da žrtve osvetničke pornografije moraju same pokrenuti proces protiv počinitelja koje je teško locirati zbog korištenja anonimnih profila na platformama poput Telegrama. 

Od rane 2011. do travnja 2024. zbog dječje pornografije i iskorištavanja maloljetnika optuženo je 717 ljudi, no samo 408 ih je osuđeno, a većina je dobila novčanu ili uvjetnu kaznu. 

Beogradski Autonomni ženski centar (AŽC) pozvao je na strože zakone protiv dijeljenja ilegalnog sadržaja, a njegovu peticiju potpisali su deseci tisuća ljudi. 

Čak i s novim zakonima životi žrtava bit će teški, smatra Vanja Macanović iz AŽC-a. 

Te fotografije i videosnimke ostaju na internetu zauvijek, a žrtve žive u strahu da će ih netko prepoznati, čime će se ponoviti ciklus nasilja, upozorila je.