Procjenjuje se da se u Srbiji pčelarstvom bavi oko 30.000 kućanstava, ali službeno je registrirano 15.000 pčelara. U pčelinjacima ima između 850.000 i milijun košnica.

Proizvodnja meda u Srbiji kreće se od 6000 do 9500 tona godišnje, od čega sortne vrste meda – bagremov i suncokretov čine po trećinu, a preostalu trećinu sve druge vrste, pišu Večernje novosti.

Kupuju Nijemci i Talijani

Ti podaci, kažu u Nacionalnom timu za preporod sela, pokazuju da ima mjesta za širenje pčelarstva, te da proizvodnja meda ne mora biti samo hobi, već može donijeti i značajnu zaradu. Zainteresiranima za ulaganje, a poziva se i povratnike u zemlju da se uključe u pčelarstvo, poručuju da je proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda zanat koji se uči u jednoj sezoni, a da se relativno niska ulaganja mogu brzo vratiti.

“Računica pokazuje da četveročlana obitelj može živjeti od 200 košnica, uz dvije selidbe, a sezona u pčelarstvu traje samo šest mjeseci”, kaže prof. Mića Mladenović. Može se očekivati prinos od najmanje 20 kilograma meda po košnici. Od 200 košnica dobije se četiri tone meda, čija je vrijednost oko 15.000 eura. Suvremene košnice domaće proizvodnje stoje oko 6000 dinara (oko 50 eura), a s pčelinjim rojem oko 12.000 dinara. Nužna je oprema koja stoji od 4000 do 5000 eura, ali traje najmanje 20 godina.

“Kada bi se pčelarske zadruge udružile u složene pčelarske sustave, primenjujući suvremene tehnologije i viši stupanj prerade, zarada pčelara bila bi veća, a plasman meda brži i jednostavniji”, kaže Milan Krkobabić, ministar za regionalni razvoj i supredsjednik Nacionalnog tima za preporod sela.

“Izvoz meda 2013. godine u Srbiji bio je vrijedan 14 milijuna dolara i bio je veći od izvoza junećeg mesa. Naš cilj treba biti podizanje proizvodnje meda na 12.000 tona godišnje”, dodaje Krkobabić. U Srbiji je 2018. godine proizvedeno oko 9000 tona meda, a izvezene su 2774 tone vrijedne 12,4 milijuna dolara.

Cijena meda u EU kreće se od pet do sedam eura za kilogram bagremovog meda i 4 do 4,5 eura za livadski. Srpski med, posebno bagremov, kupuju Nijemci, Norvežani i Talijani, a sve veće zanimanje pokazuju Indija, Kina i Japan.

Dobar primjer je pčelarska zadruga Med i voće u Vlasotincu, koja je pomoću poticaja iz projekta obnove zadrugarstva “500 zadruga u 500 sela” nabavila najsuvremeniju pčelarsku opremu.

Potiču urbano pčelarstvo

Uspješne su i pčelarske zadruge u sklopu projekta Kabineta za regionalni razvoj – Merošina, Devča, Plan B iz Batočine, Homolje med iz Žagubice, Zaplanjska matica iz Gadžinog Hana i druge. Čini se da je entuzijazam kada je riječ o pčelarstvu u Srbiji prilično visok.

Tako ekipa mladih srpskih pčelara, udruženih pod imenom Mad Med i Beogradsko udruženje pčelara (BUP), organiziraju akciju “Pčele dobrodošle u Beograd” koja počinje 20. svibnja na Svjetski dan pčela i traje do kraja srpnja, potvrdili su organizatori Tanjugu.

Dušan Nikolić iz Mad Meda kaže da pčele izumiru, ali da ljudi još uvijek imaju vremena da im pomognu.

“Apeliramo na sve tvrtke, medije i pojedince da doniraju košnice, prostor za njih kao što su ravan krov ili vrt, medonosne biljke, i na taj način pridonesu očuvanju bioraznolikosti, pčela, biljaka i prirode”, poručio je Nikolić. On je rekao da će se ekipe BUP-a i Mad Meda baviti održavanjem tih urbanih košnica.