Vlada Srbije pokrenut će postupak kojim želi utvrditi uvozi li se prekomjerno građevinski rebrasti betonski čelik u šipkama, što može dovesti do ozbiljne štete domaćoj industriji. Nakog toga, moglo bi uslijediti uvođenje pristojbi ili kvota kao mjere zaštite od uvoza koji je u odnosu na 2015. godinu porastao za oko 50 posto.

Je li do prelijevanja čeličnih šipki na srpsko tržište došlo dijelom zbog uvođenja kvota na uvoz čelika u Europskoj uniji ili zbog nečeg drugog, utvrdit će Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, piše Politika.

Ako se pokaže da je domaća industrija pretrpjela štetu, ministarstvo može vladi predložiti kratkoročnu mjeru, povećanje pristojbi, ili dugoročno uvođenje kvote, koja je u visini prosječnog uvoza u posljednje tri godine, na uvoz rebrastog betonskog čelika u šipkama iz Bjelorusije iz Turske, jednog od najvećih svjetskih proizvođača čelika.

To bi bilo jednako onome kada je prošle godine Europska unija uvela kvote na određene vrste čelika Srbiji, Turskoj, Bjelorusiji i svim državama koje nisu njene članice.

Novi trgovinski pravci

Metalfer Steel, tvrtka iz Sremske Mitrovice, jedini proizvođač čeličnih šipki u Srbiji, dostavila je dovoljno dokaza da se uvoz ubrzano povećava u odnosu na domaću proizvodnju, što ozbiljno prijeti velikom štetom, navedeno je u odluci vlade Srbije o pokretanju postupka.

Uvoz tog građevinskog materijala povećan je posebno uslijed trgovinskih mjera koje stalno donosi veliki broj zemalja, što dodatno stvara opasnost za preusmjeravanje trgovinskih pravaca prema Srbiji, kao alternativnom tržištu.

Goran Rodić, potpredsjednik Građevinsko inženjerske komore Srbije, podržava odluku vlade da zaštiti jedinog proizvođača u zemlji.

“Potrebe za tim materijalom mjere se desecima tisuća tona. Proizvođač iz Sremske Mitrovice uvozi repromaterijal iz Italije i proizvodi rebrasti betonski

elik u šipkama po standardima Europske unije. Neplanskim uvozom gušimo domaću proizvodnju, koja je motor gospodarstva. Treba je zaštititi i uvesti mjere za ograničenje uvoza, naravno ako se domaći proizvod prodaje po razumnim cijenama”, kaže Rodić.

Pala im profitabilnost

Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, rebrasti betonski čelik najviše je uvožen iz BiH i Grčke, a 2018. i 2019. naglo je porastao uvoz iz Bjelorusije, kao i iz Turske. Uvoz čeličnih šipki rastao je i 2019., a u odnosu na 2015. uvoz je veći za 46,8 posto. Primjetan je i iznenadni rast uvoza posebno iz Bjelorusije prošle godine u odnosu na 2016. za 780,3 posto.

Potrošnja betonskog čelika u Srbiji stalno se povećava, ali udio domaćeg proizvođača i uz velika ulaganja ostaje na približno istoj razini pa su od povećane potražnje veću korist imali uvoznici, navodi se u dokumentu.

U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija za Politiku kažu da je uvozna cijena iz zemalja iz kojih je uvoz naglo porastao bila za 10 do 20 posto niža od cijena na tržištu. Također, zalihe domaćeg proizvoda u stalnom su porastu, a od 2017. do 2019. zabilježen je golemi porast, u apsolutnom iznosu za 437,4 prosto.

Proizvođač iz Sremske Mitrovice zbog očuvanja tržišnog udjela morao je smanjiti svoju prodajnu cijenu, što je dovelo do pada profitabilnosti. Povećani uvoz može ugroziti tu najveću domaću greenfield investiciju i dovesti do otpuštanja radnika.