Unatoč krizi na europskom tržištu, dužnosnici u Srbiji uvjeravaju javnost da je stanje s energijom u zemlji stabilno, da ima dovoljno struje, plina i toplinske energije za zimu i da neće biti poskupljenja energenata.

Ipak, vlada je 19. listopada najavila da pokreće krizni plan radi osiguranja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, javlja Radio Slobodna Europa.

Time je aktivirana uredba iz prosinca 2018. koja utvrđuje mjere za osiguranje opskrbe plinom i rad prijenosnog sustava u slučaju opće nestašice. “Povećanje cijene plina je globalno i mi moramo voditi računa kako ćemo se ponašati tijekom zime i kako ćemo nabavljati plin i po kojoj cijeni”, kaže ekonomist Mahmut Bušatlija.

Srbija gotovo potpuno ovisi o ruskom plinu. Ugovor s Gazpromom istječe krajem 2021., a u tijeku su pregovori o novom aranžmanu.

Isporuke odabranim korisnicima

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, izjavio je 15. listopada da je ruska strana predložila tri puta višu cijenu plina u odnosu na sadašnju. Srbija trenutačno Rusiji plaća 270 dolara za 1000 prostornih metara plina. Vučić je najavio da bi se 25. studenoga trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, o čemu će ovisiti i buduća cijena plina u Srbiji.

Krizni plan, kako se navodi u uredbi vlade Srbije, primjenjuje se u situacijama koje utječu ili mogu utjecati na normalno funkcioniranje tržišta prirodnog plina ili ugrožavaju sigurnost opskrbe. Uredbom se propisuju mjere ograničenja isporuke plina ili posebni uvjeti uvoza ili izvoza, način i uvjeti za formiranje i kontrolu cijena, kao i obveza isporuke samo određenim korisnicima.

Također, navodi se da se za prioritetne kupce osigurava poseban režim u slučajevima kada je ugrožena sigurnost opskrbe.

Prema toj uredbi, kriza prve razine uvodi se i kada nedostaje više od tri posto količina plina dva uzastopna dana ili kada su pričuve u podzemnom skladištu Banatski Dvor manje od 200 milijuna prostornih metara.

Prema Vučićevoj izjavi 9. listopada, zemlja je u tom trenutku u skladištu imala oko 250 milijuna prostornih metara plina, te se skladište nove količine.

Puštanjem u rad plinovoda Balkanski tok početkom 2021. Srbija se priključila na ruski plinovod Turski tok. Prema projekcijama Energetske zajednice, monopol ruskog Gazproma na tržištu Srbije time je ojačan za najmanje 20 godina.

“Sreća je da smo imali hrabrost izgraditi plinovod s Rusijom unatoč vanjskim pritiscima”, rekao je Vučić.

S druge strane, Zorana Mihajlović, ministrica energetike i rudarstva, kritizirala je Srbijagas, Elektroprivredu Srbije (EPS) i druga javna poduzeća, tvrdeći da nisu bili spremni za krizu.

Pregovarati se moglo ranije

“Cijene na europskim tržištima nisu počele rasti jučer već u ožujku i travnju, i bilo je dovoljno vremena da naša javna poduzeća reagiraju i da na vrijeme osiguraju energente po povoljnijim cijenama”, rekla je Mihajlović.

Ona je navela i da je Srbijagas morao ranije početi pregovore o dugoročnom ugovoru s Gazpromom, a da je to sada na najvišoj razini razgovora između dva predsjednika.