Srbija je u drugom kvartalu 2024. bila u samom europskom vrhu po rastu prosječnih plaća, promatrano međugodišnje, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Plaće su u Srbiji porasle za 14,3 posto, za razliku od Europske unije, gdje su plaće porasle za 5,1 posto, dok su u drugom tromjesečju ove godine u eurozoni osobna primanja porasla za 4,5 posto na godišnjoj razini, usporavajući u odnosu na isto razdoblje prošle godine. rast od 5,2 posto u prvom kvartalu ove godine, pokazali su najnoviji podaci Eurostata.

Plaće u industriji zaostaju
Ipak, ekonomist Ivan Nikolić s Instituta društvenih znanosti podsjeća da je još brži rast plaća od Srbije zabilježilo još nekoliko zemalja, uglavnom zemalja našeg okruženja. To su Bugarska (15,4 posto) i Rumunjska (15 posto), dok je u Hrvatskoj taj rast iznosio čak 17,6 posto.

“No, ako, primjerice, promatramo kumulativni rast plaća, u odnosu na prosjek od 2020. do drugog kvartala ove godine, rezultati su sljedeći: u Srbiji su plaće porasle za 61,6 posto, dok je jedino u Mađarskoj zabilježen rast plaća veći nego u Srbiji – 62,2 posto. Dakle, mi i Mađari smo najbolji po rastu plaća – podsjeća Nikolić, dodajući da su na toj listi i Bugari s rastom plaća od 61,5 posto, slijede Rumunji – 55,4 posto, dok su Hrvati tu nešto slabiji – navodi Nikolić, prenosi Politika.

“Dio objašnjenja leži u fenomenu produktivnosti koji, u biti, zadnje dvije godine zaostaje u Europi, posebice u regiji gdje plaće rastu puno brže od BDP-a, a pogotovo, ako se gleda plaća u industriji, u odnosu na rast fizičkog obujma proizvodnje.

Ipak, Srbija je među zemljama koje bilježe relativno visok međugodišnji gospodarski rast (u prvih sedam mjeseci ove godine 4,2 posto), a zemlje poput Rumunjske i Bugarske ove godine više nemaju gospodarski rast, ali imaju takav visok rast plaća.

To samo ukazuje na to da vlade tih zemalja nastoje nadoknaditi negativne posljedice izazvane globalnom inflacijom, posebice u posljednjih godinu dana, unatoč stagnaciji gospodarstva. Na neki način povećanjem plaća pokušava se standard vratiti na prijašnju razinu – objašnjava ekonomist.

Priznaje i da je takvu dinamiku rasta plaća teško održati, jer to narušava produktivnost, a u konačnici i konkurentnost tih zemalja.

“Samim time su sve manje konkurentni, jer im je cijena rada puno veća od same proizvodnje, odnosno rasta BDP-a, a to je dugoročno neodrživo. Srbija je u nešto drugačijoj situaciji, jer je kao država odgovornija i umjerenija.

Kod nas rast BDP-a postoji, pogotovo ako gledamo industriju u ovoj godini, tako da smo značajno iznad ovih zemalja. Sve te susjedne zemlje, poput Rumunjske ili Bugarske, dijele sudbinu njemačkog gospodarstva, čija industrija u prosjeku pada između pet i šest posto na godišnjoj razini – kaže Nikolić.

Politička destabilizacija
Autori Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) podsjećaju da je rast BDP-a Srbije u prvih sedam mjeseci na međugodišnjoj razini iznosio 4,2 posto, što se dogodilo na krilima prerađivačke industrije i rudarstva. Industrijska proizvodnja u srpnju je na međugodišnjoj razini porasla za 4,6 posto, a unutar nje i prerađivački sektor za čak 8,5 posto.

“Za razliku od Srbije, u Europi je sada opći trend rasta plaća i stagnacije proizvodnje, ali ako bismo tražili jedno objašnjenje koje bi najbolje odražavalo zašto se to događa, definitivno je sve posljedica tamošnje političke destabilizacije – Nikolić je uvjeren.

“Politička elita u ovom je trenutku dovoljno slaba da se ne može oduprijeti pritiscima koji dolaze od strane zaposlenika i iz privatnog i iz javnog sektora. To se vidi i po naglom rastu plaća, puno bržem od rasta BDP-a – naglašava.