Vijest da će se ukinuti obveza plaćanja godišnjeg poreza na dohodak za mlađe od 40 godina, ali i da će zaposlenici koji prvi put ulaze na tržište rada uskoro biti oslobođeni od plaćanja davanja u iznosu od 70 posto na plaće, i to tri godine, dobro je primljena u Srbiji. Za poslodavce to je potez države na koji se dugo čekalo jer će se na taj način kompanije rasteretiti davanja za zaposlenike, piše Politika.

No stručnjaci za poreze manje su optimistični. Iako je, kako kažu, ukidanje obveze plaćanja godišnjeg poreza novost u Srbiji, ipak nisu sigurni da će se tom mjerom postići željeni rezultat, a to je ostanak mladih u državi.

Uz ove dvije mjere, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, najavio je i oslobađanje od poreza i doprinosa za istraživačke centre, što bi također trebalo pridonijeti većem zapošljavanju mladih i postati dodatni poticaj za kompanije da ulažu u te centre.

Iz Unije poslodavaca Srbije podsjećaju da su i ranije tražili uvođenje sličnih mjera kako bi se plaće različito oporezivale.

Dobar način selekcije

“Ovaj potez nagovještava da bi se u budućnosti, i u drugim sektorima gospodarstva, mogla očekivati pomoć države ili neko različito oporezivanje. Dosadašnja pomoć nije bila previše selektivna, ali upravo su najavljene porezne olakšice za neke kategorije mladih dobar način selekcije”, kaže Nebojša Atanacković, počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije.

On pozdravlja i mjeru koja se odnosi na mlade koji prvi put ulaze na tržište rada, a koji će biti oslobođeni od plaćanja davanja u iznosu od 70% na plaće. To će, smatra Atanacković, utjecati i na zainteresiranost poslodavaca.

“Ta mjera će biti korisna na dva načina. Ili će novozaposleni biti jeftiniji kompaniji jer će poslodavac biti stimuliran da zaposli takvog radnika ili će mu dati veću plaću”, objašnjava počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije.

Godišnji porez plaćaju građani koji imaju prihode veće od tri prosječne srpske plaće. Granica preko koje se mora prijaviti prihod za ovaj porez (ove godine za prošlu) utvrđena je na 2,987.424 dinara godišnje (oko 24.570 eura). U 2019. godini podneseno je oko 27.000 takvih prijava, u 2018. oko 25.000, a u 2017. godini – oko 23.000 prijava.

“Ako uporedimo broj tih prijava s brojem građana, onda govorimo o tome da 0,3 do 0,4 posto građana plaća godišnji porez na dohodak. Zato će se olakšica koju će dati država zapravo odnositi vrlo mali broj ljudi jer među tih 0,4 posto mali dio čine oni do 40 godina”, objašnjava Đerđ Pap, porezni stručnjak.

Značajno više poreznih obveznika

On ipak vjeruje da Porezna uprava ima strukturu onih koji su prošle godine podnijeli prijave za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak, kao i da država zna zašto baš takvim mjerama cilja na mlade.

“Činjenica je da se dosta mladih iz IT sektora ponovno, nakon lanjskih mjera vlade, zaposlilo i zasnovalo stalni radni odnos u IT tvrtkama. Zbog toga sam siguran da je 2020. bilo značajno više mladih i uopće obveznika ovog poreza, zbog čega se sada vjerojatno i uvode ovakve porezne olakšice baš za tu kategoriju stanovništva”, dodaje Pap.

Ipak, Pap nije hoće li se zbog toga mladi odlučiti za ostanak u zemlji.

“Niko ne može osporiti da to ne može pozitivno utjecati, ali se postavlja pitanje o kojem broju ljudi mi govorimo i mogu li samo ovakve mjere utjecati na njih da ne odu iz Srbije”, dodaje Đerđ Pap.