Ukupna površina pod vinogradima u Srbiji, upisana u Vinogradarski registar, iznosi oko 6500 hektara, a obrađuje ih 4618 proizvođača grožđa. Za proizvodnju vina registrirana su 424 proizvođača, a prošle godine iz Srbije je izvezeno oko 11,17 milijuna litara vina, vrijednog oko 16 milijuna eura.

Najviše je plasirano na rusko tržište i to oko 6,3 milijuna litara, što je 56,6 posto od ukupne količine izvezenog vina, objavio je Tanjug.

U zemljama Cefte prodana je trećina ukupnog izvoza, a dominantna tržišta bila su Bosna i Hercegovina (18,2%) i Crna Gora (12,2%). Prošle godine na tržište EU izvezeno je 7,5% ukupnog srpskog izvoza vina.

Povećati udio na domaćem tržištu

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je taj sektor prepoznat kao strateški važan za razvoj gospodarstva Srbije. Osim poticaja koji će biti nastavljeni i ove godine, vinogradarima i vinarima bit će omogućeni i povoljni krediti kroz novi projekt Svjetske banke.

Kako se navodi, udjel korisnika bit će 10 posto vrijednosti ulaganja, poslovne banke osigurat će 40 posto kroz kreditiranje poljoprivrednika, a preostalih 50 posto su bespovratna sredstva osigurana iz zajma Svjetske banke.

Tako će vinogradari i vinari biti u prilici obnoviti svoju opremu, mehanizaciju i kapacitete. Krajem ožujka objavljen je Pravilnik o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru projekta za konkurentnu poljoprivredu i sljedećih dana očekuje se objavljivanje javnih poziva, piše Politika.

Uredbom o raspodjeli poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2021. godinu planirano je i provođenje mjere koja je namijenjena podizanju novih nasada vinove loze, izgradnji i opremanju kapaciteta za proizvodnju vina, kao i unaprjeđenju kvalitete vina.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu i da visina poticaja u sklopu mjera ruralnog razvoja ove godine ostaje ista kao i 2020., a bit će realizirana i dva javna poziva u sklopu IPARD programa.

U tom programu za proizvodnju grožđa, poticaji iznose od 5000 do 700.000 eura, dok za proizvodnju vina dosežu i milijun eura. Prošle godine prvi put je usvojen Program razvoja vinarstva i vinogradarstva za razdoblje od 2021. do 2031. godine.

Kako se navodi, iako postoji veliki potencijal za uzgoj vinove loze, ekonomska kriza i gubitak tržišta tijekom 90-ih godina doveli su do smanjenja površina pod vinovom lozom.

Vinogradare ometa velika usitnjenost parcela, prosječna veličina u Srbiji iznosi samo 0,34 hektara. U Strategiji se navodi kako je cilj da Srbija dosegne površinu pod vinogradima kao i zemlje u susjedstvu, poveća udio domaćeg vina na vlastitom tržištu i omogući rast izvoza u EU i treće zemlje, kao i razvoj vinskog i seoskog turizma.

Pala prodaja u restoranima

Inače, distribucija vina restoranima prilično je smanjena u vrijeme epidemije koronavirusa, ali je povećana potražnja privatnih kupaca, objasnio je Saša Novaković, vlasnik vinarije iz Grošnice kod Kragujevca.

On je agenciji Beta rekao da dio vina kojeg proizvede proda u svojoj vinariji Art Wine, kada to epidemiološka situacija dopušta. Prema njegovim riječima, veću štetu zbog koronavirusa trpe veći proizvođači vina, ali kako je dodao, svatko mora biti spreman i za situacije poput epidemije.

“Znači, ne možemo čekati da prodamo jednu bocu dnevno i da od nje preživimo. Imamo probleme kao i svi ostali jer restorani ne rade”, istaknuo je Novaković. Njegova vinarija je osnovana prije deset godina na obiteljskom imanju, a vina su pod zaštitom geografskog porijekla Šumadije.

Novakovićev plan je da vinarija proizvodi 15.000 boca godišnje. Vinarija Art Wine korisnik je subvencija Ministarstva poljoprivrede.