Službeni podaci s kojima raspolaže država Srbija pokazuju da su minimalne štete i gubici od elementarnih nepogoda izazvanih promjenama klime u periodu od 2000. do 2020. godine oko sedam milijardi američkih dolara, i da su najvećim dijelom posljedica suša i visokih temperatura, izjavila je za portal Biznis.rs konzultantica u sektoru klimatskih promjena i životne sredine Danijela Božanić.

Profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu, klimatolog Vladimir Đurđević, upozorava kako gotovo da ne postoji gospodarska djelatnost na koju klimatske promjene ne utječu, od najosjetljivije poljoprivrede, pa sve do otpornijih sektora poput građevinarstva, energetike i rudarstva.

Pad i do 17% BDP-a

“Rast srednje globalne temperature može imati značajan utjecaj na ukupnu vrijednost BDP-a Srbije”, naglašava Božanić i skreće pažnju na rezultate Studije o socioekonomskim aspektima klimatskih promjena u Srbiji, čiji je koautor. Ta studija pokazala je da bi smanjenje ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u odnosu na potencijalni, koji bi bio ostvaren da nema globalnog zagrijavanja i bez adaptacije na izmijenjene klimatske uvjete, moglo iznositi od 15,46 milijardi dolara za razdoblje od 2020. do 2040. godine, i to pod uvjetom da globalna srednja temperatura naraste samo za jedan stupanj.

Naraste li za četiri stupnja, smanjenje BDP-a u odnosu na potencijalni moglo bi iznositi 97,54 milijarde dolara u istom periodu.

“U slučaju ispunjenja ciljeva Sporazuma iz Pariza i ograničenja rasta srednje globalne temperature na 20 stupnjeva, može se očekivati smanjenje BDP-a u sljedećih 20 godina od 4,5% u odnosu na onaj koji bi mogao biti postignut bez promjena klime. U slučaju izostanka postizanja ciljeva sporazuma, ovo smanjenje BDP moglo bi biti i do 17% do kraja stoljeća, odnosno do gotovo sedam posto u narednih 20 godina”, upozorava.

Danijela Božanić i klimatolog Vladimir Đurđević izdvajaju domaću poljoprivredu u Srbiji kao sektor koji je izuzetno osjetljiv na klimatske promjene, odnosno na učestale suše. “Još 2015. godine je za potrebe izrade službenih dokumenata procijenjeno kako suše izazvane klimatskim promjenama najviše pogađaju prinos kukuruza. Ne primijene li se mjere prilagođavanja, do 2030. godine očekuje se smanjenje prinosa kukuruza u nenavodnjavanim uvjetima do 58%, kao i potencijalno smanjenje prinosa pšenice do 16%, u ovisnosti od regije. Očekuje se i smanjenje proizvodnje šećera po hektaru šećerne repe”, ističe Božanić.

Đurđević dodaje da se poljoprivreda, osim sa sve češćim sušama nego ranije, suočava i s drugim ekstremnim vremenskim događajima, poput oluja kojima smo svjedočili ovih dana, ali i jednom specifičnom pojavom – kasnim mrazem.

“Njive su postale toplije u prosjeku, a biljke započinju svoj godišnji ciklus na osnovu temperatura. Ta ‘informacija’ da je vrijeme da uđu u ciklus biljkama danas od prirode stiže ranije, a kako i dalje postoji šansa od pojave mraza u ožujku i travnju, taj proces se prekida i u tim situacijama se može izgubiti godišnja proizvodnja, a posebno u slučaju nekih voćarskih kultura”, objašnjava za Biznis.rs.

Poplava u 56 općina

Sugovornici portala nabrajaju i brojne druge sektore koji su pogođeni klimatskim promjenama – od šumarstva i vodoprivrede, preko građevinarstva do energetike i rudarstva. Štoviše, tijekom ovogodišnjih poplava u svibnju i lipnju, borski Ziđin suočio se sa tim da je u kopu Veliki Krivelj formirano jezero veličine milijun i pol kubnih metara vode.

“Tijekom ovogodišnjih poplava u 56 općine proglašena je elementarna nepogoda, što prema našem zakonu znači da je šteta bila veća od 10 posto budžeta općine. To bi značilo da je na pola teritorije Srbije bilo gubitaka koji su veći od 10 posto lokalnih budžeta. Štete, dakle, nisu više marginalne i morat ćemo planirati sredstva kako bi se borili protiv ovakvih problema. Što prije to shvatimo bit će nam bolje u budućnosti”, naglašava Đurđević. Danijela Božanić i on se slažu da odgovor na potencijalne posljedice klimatskih promjena mora biti sustavna, a ne stihijski. Danijela Božanić poručuje da će se klimatske promjene i njihove posljedice sigurno intenzivirati, što opet znači da bi izostanak mjera prilagođavanja značio i sve veće štete i gubitke u budućnosti.